Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
29 séptanm 2023, sanm

Mézami, souvan défoi, mi panss toussa mové trètman nout lang kréol rényoné la sibi dopi lontan. Souvan mi panss koman la britaliz ali — la britaliz ali épi toute bann moune téi koz lang-la é souvan dé foi arienk lang-la… Biensir mi sava pa anparl toute lo mové trètman li la sibi, mé ni pé anparlé pars pou mwin ni pé oir, si ni rofléshi bien, in tantativ zénosside organizé pou fé disparète ali.
Zénosside ?
Mwin lé siréssèrtin néna bonpé d’moune va trouv mi égzazèr kan mi poz lo késtyon — dann tan téi di « grossi » — poitan toute sak la fé dopi dé zané dé zané noré pi déboush dsi la mor in lang — pars i fo pa obliye bann lang i mor ossi — épi dsi la mor in kiltir — bann kiltir i ariv a mor galman. Néna poin arienk in manyèr pou tyé in lang, pou tyé in kiltir é ni pé dir sak la fé sa, la ansèrv plizyèr métod épi plizyèr moiyin pou trape lo rézilta lo sistème téi vé trapé…
Zordi mi vé anparl in kalité d’mové trètman la lang kréol rényoné la sibi — la lang épi toute sak téi parl noute lang — dann in tan lo pouvoir épi son bann konpliss, épi viktime, téi pratik l’assimilassion dê san pour san. Dann tan-la téi ésplike bann jenn momon épi bann jenn papa téi falé koz franssé avèk zot zanfan é sirtou pa koz kréol avèk zot, ni dovan zot.
Pou kossa ?
Pars bann jenn paran si zot téi koz kréol avèk épi dovan zot zanfan, téi pran lo risk in zour zot zanfan i gingn pa bien travaye lékol épi zot noré sète afèr-la pou roprosh azot… Si mwin sé in bon paran, si bann bon konséyèr, i ésplike amwin i fo fé konmsa dann lintéré mon zanfan, sirman m’a fé. Kissa i vé pa lo bien pou son zanfan ? Noute toute i vé lo bien pou noute zanfan é bann bon konsèyèr té bien kapab ésplike anou sa é dabor dann in bon franssé — la prèv par nèf zot néna rézon…
Mi rapèl bien néna in karantène zané d’sa, nou téi antann parl sondaz dann zoinal pou konète si bann jenn momon — bann jenn paran si zot i vé — téi koz kréol sansa franssé avèk zot zanfan épi dovan. Mwin na poin lo shif dann mon tète mé sak mwin lé sir sé k’ la mazorité, pou bien fèr, téi koz franssé avèk zot zanfan — franssé konm zot téi gingn bien antandi…
Astèr si lé vré dann vante noute momon an voi d’famiye ni antan bann son, ni antan la baz mèm lo bann konvèrssassion. Si toussa i s’pass dann lang franssé mi domann si ni pé pa di lo zénossid sansa la tantativ — la séyé — téi komanss pa avan la néssans dopi lo tan ané pou ané dis-douz mil rényoné téi pass par la kaz vante momonpou débarké. Astèr ni pé di konm Zanmari Baré :
Mon lang koman kanote si la tèr lé malizé bouz ali,
Dé k’li toush la mèr li filoute an zangye…
… Si zot i vé tape ali, mwin m’a yèm ali, m’a mour ali. M’a dans ali, m’a vanj ali.
A bon antandèr salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture