E si nou téi panss touzour noute lang kréol rényoné. Wala in bone idé kant mèm !

12 désanm 2023, sanm Justin

Mézami la fin d’lané i ariv an vitèss é konm shak fin d’ané bann zaktèr kiltirèl i pran labitide propoz zot piblik — pars néna in piblik pou sa koméla — in produi kiltirèl k’i bote azot épi k’i bote ossi zot piblik. Antouléka shak fin d’ané sa i manke pa é sak i yèm sa i trouv son kontan ladan.

Bann ségatyé i fé zot séga, bann mizissien i propoz zot mizik, bann parabolèr zot parabol. Néna sak i fé téate, fon d’kèr, sak i fé son bann déssiné, sak i fé son tablo, sak i travaye son mèb sak néna in lidé d’fime i fé son fime, anfin noute vi kiltirèl lé rish é plizanpli é la pa bann zamouré la kiltir rényonèz va fé pti boush dovan toute sak bann zaktèr kiltirèl i prézante.

A ! Bien antandi lé pa oblizé apréssyé toute zafèr-la pa toute ou lé blijé trouv a oute gou, trouv doss, trouv gayar é an parmi sak néna i pé pa dir la poin lo shoi é kan néna lo shoi, wi pé pran kékshoz pou oute fiyeu, pou oute papa, oute papi, é sa lé doss pars sa i anrishi la konéssans nou néna shakinn dsi noute patrimoine kiltirèl.

Mi doi dir azot néna défoi mwin lé in pé déssu, mé néna défoi mi doi dir mwin lé bien konrtan kan mi yèm bien. Sèl roprosh mi fé amwin épi lmmi fé lé zote galman sé ké ni konsome pa sifizaman la kiltir La Rényon. Alé oir ni pouré mé kossa zot i vé nou néna lo droi d’ète in pé parèss é lé pa toulézour ni yèm boujé.

Astèr lèss amwin dir dé pti mo. La pa dé pti mo pou roproshé sinploman pou dir bann zaktèr kiltirèl, mézami obliye pa noute kréol rényoné. Sa sé noute lang ! sé nou épi noute bann zansète ké la fé sa. Goumante in pé lofre dann noute lang kréol — mète la kantité épi mète la kalité é sa sé in bon n’afèr pou nou.

A bon antandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus