Èk in gran sèrvis lanvironeman, Moush blé nora pi rèst dann son péi !

18 out 2009, sanm Justin

Bann pèst vézétal ? Sa i mank pa issi. Na inn-dé, lé pa bon pou nout inn-dé, konm par ébzanp, gouyavyé, nou lé fine byin abityé ansanm, épi ni èm sa byin, konm,par égzanp, gouyavyé. In pèst k’i fatig anou in bonpé, sé rézin maron.
I prétan dir, zozéforé la anvoy toute son bann journalyé, par-la sisan-karante pèrsone, dépi kèk-é-kèk z’ané pou fini avèk la ras lo modo pèst mé i gingn pa. Pli pir sé li k’lé riskab fini avèk nout byodivèrsité.
Alors, in bann boug, la tète i travay dir - afors i travay, i shof ! -la parti rode in moush blé, plito in zanr guèpe-blé, pou fini avèk lo pèst, sansa byin diminyé ali. Oté ! guèp-la i ponn épizapré, son bann larv i détrui lo bann fèy rézin maron ziska fé krèv lo pyé. Lé valab ! Solman, na konm in défo, pars lo guèpe,rézin maron i kontant pa li,ala k’li vyin poz déssi flèr lansan, flèr léishi, épi in plant lo nom lé ziska insolan vi k’li apèl taba-bèf. Dann déssèrtin z’androi, moush blé i sava ziska ponn dann marmite dé ri. Alé savoir, kèl dyab la tourn son tète, alé savoir si son voiyaz dépi Simatra ziska La Rényon la pa rann ali fol.
La lite byolozik ? Sa i pé ète bon, mé lé riské si i pran pa byin prékossyon. Dizon lé pa toultan nésséssèr, si na d’mounan kantité pou fé lo mèm travay. Akoute amoin byin ! Rézin maron lé dir, mé li lé dir pou li, pars gran kouto, pikarok, piosh épi défé, sa pé fatig ali ossi. Byinsir, si i mète trépé d’moun, li va kontinyé fé son vayan, mé si i mète bon-pé dmoun, lé riskab règ son cont olèrk fé travay sisan-karant pèrsone, l’avé mète o boulo si-mil katsan gabyé-kosto, dann in gran sèrvis l’anvironeman, moin lé sir nora pa été parèy. É lo moush blé nora pi rèst dann son péi !

Justin


Lésplikasyon inn-dé pti mo :

gran sèrvis lanvironeman : sa mèm program parti kominis i domann pou protèz la natir.
zozéforé : l’o.n.f
taba-bèf : la pa insolan, sé in plante i pous dann la foré mar-long (climedia hirta).Sé in pèst galman !
in pèst vézétal : in plante i sort dann in péi déor é i pran la plas bann plant indizène.
tourn la tète : fé pèrd la rézon.



Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus