Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
18 out 2009, sanm

Bann pèst vézétal ? Sa i mank pa issi. Na inn-dé, lé pa bon pou nout inn-dé, konm par ébzanp, gouyavyé, nou lé fine byin abityé ansanm, épi ni èm sa byin, konm,par égzanp, gouyavyé. In pèst k’i fatig anou in bonpé, sé rézin maron.
I prétan dir, zozéforé la anvoy toute son bann journalyé, par-la sisan-karante pèrsone, dépi kèk-é-kèk z’ané pou fini avèk la ras lo modo pèst mé i gingn pa. Pli pir sé li k’lé riskab fini avèk nout byodivèrsité.
Alors, in bann boug, la tète i travay dir - afors i travay, i shof ! -la parti rode in moush blé, plito in zanr guèpe-blé, pou fini avèk lo pèst, sansa byin diminyé ali. Oté ! guèp-la i ponn épizapré, son bann larv i détrui lo bann fèy rézin maron ziska fé krèv lo pyé. Lé valab ! Solman, na konm in défo, pars lo guèpe,rézin maron i kontant pa li,ala k’li vyin poz déssi flèr lansan, flèr léishi, épi in plant lo nom lé ziska insolan vi k’li apèl taba-bèf. Dann déssèrtin z’androi, moush blé i sava ziska ponn dann marmite dé ri. Alé savoir, kèl dyab la tourn son tète, alé savoir si son voiyaz dépi Simatra ziska La Rényon la pa rann ali fol.
La lite byolozik ? Sa i pé ète bon, mé lé riské si i pran pa byin prékossyon. Dizon lé pa toultan nésséssèr, si na d’mounan kantité pou fé lo mèm travay. Akoute amoin byin ! Rézin maron lé dir, mé li lé dir pou li, pars gran kouto, pikarok, piosh épi défé, sa pé fatig ali ossi. Byinsir, si i mète trépé d’moun, li va kontinyé fé son vayan, mé si i mète bon-pé dmoun, lé riskab règ son cont olèrk fé travay sisan-karant pèrsone, l’avé mète o boulo si-mil katsan gabyé-kosto, dann in gran sèrvis l’anvironeman, moin lé sir nora pa été parèy. É lo moush blé nora pi rèst dann son péi !
Justin
Lésplikasyon inn-dé pti mo :
gran sèrvis lanvironeman : sa mèm program parti kominis i domann pou protèz la natir.
zozéforé : l’o.n.f
taba-bèf : la pa insolan, sé in plante i pous dann la foré mar-long (climedia hirta).Sé in pèst galman !
in pèst vézétal : in plante i sort dann in péi déor é i pran la plas bann plant indizène.
tourn la tète : fé pèrd la rézon.
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Combattre les causes du chômage de masse
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial