Elie Hoarau la invite azot pou kozé : é bin alon kozé !

10 févrié 2017, sanm Justin

Souvan moin la antann dir parti kominis i fèrm ali dsi li mèm. Kan i di sa na in z’imaz i vien dann mon mazinasyon. Zimaz guéri-vit, sansa kronp la mor, sansa ankor sanzitiv. Kosa i lé sa : in pti zèrb i kour in pé atèr, fèy lé rouz-rouz, nana pti zépine, é flèr lé roz. Kan ou i toush bann fèy, zot i ramas é sa sé in n’afèr i plé bien bann marmaye. Zot i ramas konmsi zot té i vé protèz azot kont bann z’agrésèr l’éstèryèr.

Nout parti sré konmsa ? Lé vré dopi lo tan li égzis, si li lété pa garanti kont bann z’agrésèr l’éstèryèr é mèm l’intèryèr li noré té mor l’èr ki lé. Donk shak foi k’té i fo, li la défann ali é sé konmsa ké zordi li lé ankor vivan. Mi diré mèm bien vivan si i baz dsi son bann z’idé é dsi la valèr son bann dirizan, é son bann militan. Na in vyé l’ansien militan, la di amoin : « Na pi d’parti ! in pti ta par isi ! in pti ta par la-ba ! ». Li lé pi d’dan, pou son par, mé li té la kan nou la fé nout kongré : la prèv ké nout parti i obli pa bann moun la fé l’istoir La Rényon pars lo boug mi di azot li la fé l’istoir laRényon. Tanka l’égzistans nout parti na in zour i apèl domin é nou va bien oir.

La pa li tousèl té la. L’avé kant mèm plizyèr dizène z’invité. Pou kosa z’invité ? Mi pans sé pars nout bann résponsab i kalkil l’avnir é i di so bann rényoné-la, sa sar bien nésésèr pou fé arlèv nout péi é i pé pa lès azot par koté-mèm si na poin lo moyin pou invite tout lo moun ni voudré, mé in zour nou va fé in rasanbléman konmsa. Pou kosa ? Pou arpran flanbo lo CRADS ! Pou arpran flanbo nout politik l’inyon ! Pou kontinyé lo travaye l’Alians.

Pou kontinyé nout parkour an fidélité avèk nout bann prinsip, Elie Hoarau la invite tout sak i vé kozé pou kozé… ébin konm KOI té i di : alon kozé ! La Rényon sar gagnan dan l’afèr !

PadportParti communiste réunionnais PCR

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus