Em an blok ou pa ditou ? Lo késtyon lé mal pozé !

3 séptanm 2014, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dovan l’éternité, moin lé sir kan promyé minis la di li èm bann z’antropriz zot la vni vèr avèk lo mékontantman. Poitan, mi oi pa si na in n’afèr lé myé k’sa. Mi pans tout demoun téi doi dir konm li : « Mi èm bien bann l’antropriz ! ». Pou kosa ? Pars l’antropriz, sa i donn travay demoun é konm li donn travay demoun li pé ète konsidéré konm lo bien-fézèr la sosyété. Fransh vérité, toulmoun i doi pa alé rod travay dann la méri ; ou sinonsa lo konsèy zénéral. Toulmoun i pé pa z’ète fronksyonèr. I fo dmoun pou travay dann lo privé é oplis demoun va travay dann lo privé, oplis nora la plas travay , é o moins nora shomèr. Ou i vé, ou oui vé pa, mésyé Vals la bien rézon d’èm bann z’antropriz. Tok ! Pran sa po toi !

Justin la fé pou répons :

Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr, mi pé dir aou, moin pèrsonèl mi èm pa k’i sava souf in kozman konmsa dann zorèy lo patrona- émé, pa émé, mi oi pa kosa lé inportan la-dan.Moin pèrsonèl nana l’antropriz mi èm, é na l’antropriz mi èm pa. In l’antropriz i fé travay bann z’ouvriyé, i réspèk zot droi, i partaz lo bénéfis si nana, i vann pa lé z’arm, moin, sa mi trouv lé bon pou lo péi, lé bon pou l’imanité. In l’antropriz i pans arienk gonf lo pla bann, z’aksyonèr, i jenn pa li pou vann la poizon lo moun, i réspèk pa lo droi bann travayèr, i pans arienk pou ésploit lo moun, pou moin sa la pa in bon l’antropriz ditou. Donk, kont pa dsi moin pou dir mi èm ali, pars sak lé klèr dan moin sé ké mi souète in sèl z’afèr sé fé disparète ali.
Astèr mi di touzour la poin asé z’antropriz rénionèz sirtou dann séktèr la prodiksyon. La poin asé pars nout prodiksion lé an difikilté. La poin asé pars zot i zoué pa asé dann l’inovasion. Pars zot na difikilté par raport léstèryèr, par raport l’inportasion. Pars i pé pa kont dsi zot pou dévlop in séktèr primèr é in séktèr sogondèr bien solid, bien stiktiré… L’èrla mi pans ni pé souète pou La Rénion plis l’antréprénèr bien formé, bien désidé pou dévlop la prodiksion épi zot noré in doz patriotism rényoné sa i jènré pa moin ditou. Tok ! Pran sa pou ou !

NB In gro léspri pou la rout. Sa sé in nistoir i romont dann tan dan l’égliz l’avé konfésyonal é pou konfésé demoun té i antas inn dsi l’ot. Donk toulmoun i antan péshé inn-a l’ot. Donk dan mon kartyé l’avé dé frèr, inn téi apèl Yve, l’ot i apèl émé. émé té pa rar té fine toush inn-dé pti vèr avann alé konfès. Zour-la laté konmsa ; Lo prète i an apèrsoi lo boug l’a fine boir, par lo wapèr i travèrs son griyaz ; L’èr-la li di : « Maléré ti é iv ! ». Lo boug i réponn : « Skiz amoin mon pèr, moin la pa iv, moin sé émé ! » Sa lété l’bon tan !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

Bann modékri andann forom

  • Granmersi Zistin, pou out biyé zourazour pou èdanou mét azour nout lopinyon. ( sirtou anka lo RFO-FR3, Jir tout bannla la serv anou in pé tro la mandoz sosial-libéral [in ot fason pou di : konservatèr])

    Aimé (pa Yve, pa iv non pli)


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus