Espéron zot va nyabou tir zot kolé dann la !

4 novanm 2011, sanm Justin

Si zot i rouv zot télé, zordi, i étoneré amoin bien si zot i antann pa anparl la Grèce. I fo di sa la pa nouvo é mèm sa i dir dépi déza in bon koup de tan. I fo di galman péi-la lé dann in gran difikilté. Poitan, ou i antan plan pou ède la Grèce par isi, plan pou ède la Grèce, par la-ba. Sanm pou moin, oplis i ède ali, oplis i mète ali dann malizé. Pétète pars bann édèr-la, na in drol fason ède bann péi : i domann gouvèrnman pou raz la pinte son popilasyon, sèr sintir ziska pli dèrnyé kran.

In tan, tout bann kador lékonomi té i anparl solman lo mirak ékonomik la Grèce, téi align inn déyèr l’ot bann kilomète l’otoroute, bann kilomète shomin lo trin, bann nouvo por. Mèm kan la roganiz zé z’olinpik, in bonpé la bate tanbour si tèlman sa lété in réisite. Solman la obli rogard in n’afèr : lo péi té i produi moinzanmoin par li mèm, é tout sak li l’avé bézoin, li té i ashté an déor. I prétan dir bann l’antropriz an déor téi anvoy zot ga pou fé tourn lékonomi, ramas z’oliv, ramas rézin é la vi té pli shèr zour-an-zour pars l’ède l’Erop té i sèrv solman pou done bann l’antropriz bann péi l’Erop kliyan anplis, marshé an plis, shantyé anplis, é la vi téi kout plizanpli shèr. Larzan té i ariv épi larzan téi ropar é lo dévlopman bann prodiksyon lo péi téi kil an aryèr.

Sa i rapèl pa zot arien sa ? Sa i rapèl pa zot in pé nout péi La Rényon ? Isi osi larzan i ariv é an poundyak siouplé. Isi osi la route lé an nik. Sak i travay dann séktèr piblik i gingn larzan an konsékans. Mé nout bann prodiksyon i kil an aryèr. Nout balans komèrsyal lé plizanpli an défisit. Larzan i ariv, i fé in pirouète épi i shap avèk la mass pli vite ké l’arivé. Nou la fine ariv dann in sikl infèrnal, épi ni gingn pi sort la-dan. La Grèce ossi lé pri la-dan... éspéron pou zot, zot va nyabou tir zot kolé dann la.

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus