
Sept prix Nobel d’économie exhortent la France à adopter un impôt sur les ultrariches
10 juilletSept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
18 séptanm 2018, sanm
Pa promyé foi mi di konm de koi, in shamann ala di in zour : « La poin mové zèb, néna arienk demoun i koné pa ! ». Fransh vérité oplis i sava, oplis ni rann anou kont bann plant nout péi néna z’ot itilité. Bien antandi souvan dé foi, nou mèm ni koné pa.
Parl fète, pou kosa ni koné pa ? Pars nout paran, momandoné, la pans la modèrnité té pli proférab bann zafèr lontan. Pou kosa pran in tizane ti badamyé pou tir lo vèr, si lo vré médikaman pou tir lo vèr lé asiz laba dann la farmasi é l’apré atann aou. Pou kosa ou i sava pran l’ayapana konm in ède dann la dizéstyon silo vré médikama, oksidantal é tou, an kashé, an siro mèm an pikir l’apré aspèr aou. Fèye piman shofé dsi boubou alé oir néna tout sak i fo lé bien modèrn…
In zour in médsin-li téi apèl ali « toubib » - la di amoin bann plant La Rényon, konm bann plant tout l’androi lé fé pou soign bann ti maladi vényèl, pa pou soign bann maladi mortèl. An pliské sa li té i di amoin galman : kosa k’i ansèrv alé fé dis zané zétid si in moun ignoran i pé fé kroir lo moun li pé soign bann maladi, li koné ni d’Ev ni d’Adam, épi si li ékri papa avèk kat p sé pars li la pankor trouv la plas pou mète mo sinkyèm. Moin lo toubib, mi parl de shoz ke mi koné é mon syans mi tir ali dann liv.
Tousa lé bien di, mé ofiréamézir k’i sava lo mond i dékouv la médsine shinoiz lété pa in tizane lo sikré, la médsine indyène lété pa non pli rézèrvé pou soign de moun lé pa malad, bann saz l‘ afrik, l’amérik zapon téi koné soign dopi lontan bann maladi grav. I trouv mèm dopi dizyèm syèkl bann z’irakien i koné fé lopérasyon lo zyé.
Pou kosa mi di azot sa ? Pars kan i sava dsi l’internet i pé lir dé shoz inportan, é la pa solman bon pou zète dann poubèl. ; Pou ma par, mi di pa sé lé z’ignoran i koné plis choz ké bann z’om de syans .-konm in pé i di. Mé mi trouv lé bon i sava fé l’étid bann tizane lontan, bann plant lontan, ban frui épi konfront ali avèk l’éspèryans pou oir si lé bon si lé pa bon, si ansèrv kékshoz, si i ansèrv pa arien.
Ou i étidyé pa ? Ou i port pa antansyon ? Ou i s’anfoutsa ? Pou kosa : pars lé pa bon pou lo pakt kolonyal. Sinpleman pou sa.
Sept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
Le Parti communiste Chinois (PCC) est né le 23 juillet 1921, à Shanghai, dans la partie colonisée par la France. Le 1er octobre 1949, Mao proclame (…)
Mézami, si mi di azot La Rényon i repoz dsi in volkan, zot va dir amwin, kan mi di sa, dizon mwin la pa di arien. Si mi di demoune lé pa kontan, (…)
En 2019, les émissions de gaz à effet de serre générées sur place à La Réunion, que ce soit par les activités économiques ou les logements et (…)
Mézami, médam zé méssyé,néna dé shoz mi yèm bien dann la tradissyon kréol ;Sé bann kozman i marke la solidarité dann noute sossyété. Zot i koné lo (…)
Les catastrophes climatiques pourraient coûter jusqu’à 5% du PIB de la zone euro d’ici 2030, selon la Banque Centrale Européenne, qui pour (…)
La conférence historique sur le financement du développement à Séville s’est conclue avec un sentiment renouvelé de détermination et un accent mis (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Après les coupures d’eau mémorables sur fond de polémique, le conflit Mairie de Saint-André-Cirest qui perdure, les plaintes à répétition, les (…)
En avril 2025, la ministre malgache des Affaires étrangères, Rasata Rafaravavitafika a déclaré que "la position de Madagascar concernant la (…)
Le CIOM « national » aura bien lieu le 10 juillet au Ministère des Outre-mer, en présence du Premier ministre, François Bayrou et du ministre de (…)
L’État proposerait une transition sur 15 à 20 ans avec, in fine, une consultation sur un ou plusieurs modèles, selon un participant au discours (…)