Projection du film « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple »
1er août, parMardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
12 janvier 2013, par

Mi souvien, dann tan lontan, demoun té i rès dan bann propriété té i doi fé l’antrotien lo shomin. Dizon, pa vréman l’antrotien, mé kan mové tan té i ariv, té i fé dalo an travèr d’shomin, konm sa le lo i ravine pa tro shomin. Donk, apré lo gro plui, té i aplati lo dalo, konm sa apré sharèt i gingn sirkilé. Dan d’ot l’androi, té i koup bann gro bransh, konm sa lé pa riskab tonm dsi out toi. I fo dir, dann tan-la, demoun té i gnor pa zot té fèb par rapor la natir. Koméla, nou lé touzour fèb, mé i diré nou la fine oublié.
Pou kosa mi di sa ? Pars shak ané na in sézon i pé an avoir siklone, é in sézon nou lé près sir na poin. Donk, avan la sézon siklone, sré normal ni prépar anou pou la sézon siklone. Kosa ni pé fèr ? Par égzanp, koup bann bransh pou k’i tonm pa dsi lo fil l’éstrésité. Kosa i pé fé ankor ? I fé pas katèrpilar dan bann ravine. Sa i pèrmèt évit dézagréman. Nana dé shoz k’i pé fèr kan ou sé in partikilié, nana dé shoz ou i pé fèr kan ou sé in l’administrasion. Mé moin na poin l’inprésion, avan la sézon siklone 2012-2013, in pé partou la pa fé lo nésésèr. Pars sansa, koman i pé ésplik, avèk in z’anfann siklone, la rout té ankonbré in pé partou ?
An plis ké sa, bann z’administrasion la fé inn-dé z’instalasion provizoir é la priyèr Bondié konm sa mové tan i ariv pa. Agard azot in pé koman i fé radié la rivièr Sint-Étienne, sansa radié lo Waki. I diré i fé sa arienk pou k’i kas, é la natir i koné bien sa, é èl i fons dodan konm in mové bèf épi i bouskil lo z’afèr. Aprésa, lo moun lé anuiyé. Sin-Zil la-ba, la désid fé in dig provizoir, mé la prévni lé posib i tien pa. Bravo pou la sinsérité, mé pa pou lo shoi zot la fé.
Astèr, mi konpran bien, in pé i anvoy lé shoz konm l’arivé épi i souèt i ariv pa dézagréman. Mé mank de po, nout natir lé trèt é i fo pa fé ali konfians. Ou sinonsa, di out priyèr, alime la bouji, bril kanf sansa fé konfians out karma. Ziskatan la shans i lès aou tonbé.
Justin
Mardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
In kozman pou la rout
Système à bout de souffle
Le Président de la Chambre de Commerce et d’Industrie de la Réunion prend acte de l’engagement de la Ministre des Outre-mer, relayé par la presse, (…)
À chaque annonce de fermeture de services publics, à chaque recul social, à chaque renoncement budgétaire, le même chiffre est brandi comme une (…)
Ce courrier fait suite à celui précédemment publié ayant comme titre : « Comment la conscience émerge-t-elle selon Antonio Damasio ? ». Je n’en (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)