Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
11 mé 2017, sanm

Ti lanp-ti lanp lo tan la pasé. Zordi, demoun mon zénérasyon, solèy la vi i komans lav son pyé dsi nout tète é ni oi touzour pa La Rényon nou la révé. In Rényon zis, ékitab pou toulmoun, dévlopé, modèrn mé avèk son sanbon lontan. Donk modèrn mé avèk lo réspé pou lo bon tradisyon.
Mon bann dalon, mi oz dir dovan toulmoun, nout zénérasyon sé in zénérasyion konfyans dann l’avnir nout péi. Kèl péi ? La Rényon bien antandi, nout patri, si zot i vé nout dézyèm patri konm in gran rényoné Nicole Robinet de La Serve téi di.
Mi vé pa dir, koméla tout demoun la pèrd konfyans dann l’avnir nout péi. Mi pans mèm nana in bonpé d’moun dann bann zénérasyon la vni apré nou, la ramas dann z’ot kèr in sèryé konfyans dann nout péi. In pti bémol kant mèm : dann tan l’avé in konsyans koléktiv épi popilèr, zordi sa lé plis individyèl é konm i di élitis.
Moin pèrsonèl mi rèv in gran parti nout dévlopman ékitab, solidèr, dirab é oplis i sava, oplis mi kroi la-dan pars firamézir k’i sava la syans épi bann bon z’idé dmoun l’apré donn anou lo bann moiyin k’i fo pou trap nout poinnvizé mi sort marké an o-la-pou l’imanitétrap lo poinn vizé mi sort marké.
Mé konm lé shoz la pa blan san pour san ni noir san pour san, kan la syans i done anou lo moiiyin pou moiyéné, i done osi bann z’apranti sorsyé lo téknik k’i fo pou détrui l’imanité. Lo téknik é lo bann fou firyé k’i fo pou trap péron l’anfèr konm in ségatyé dann sid téi shant (lorkès Philippe)
Mé pétète zot i pans mi radote ? Pétète zot i pans afors répète toultan lo mèm z’afèr mon l’éspri i patine san trouv son shomin galizé konm k’i fo ? Fransh vérité, in vérité répété mil foi i rès in vérité, é in mansonzri répété mil foi i vien pa zamé in vérité. Mi lès azot réfléshi la dsi pars fé travaye son matyèr griz pou son péi sé in bon l’égzèrsis. Zot i pans pa ?
NB in bon moiyin pou fé travaye son matyèr griz sé lir lo 25 propozisyon nout parti pou dévlop La Rényon. Lé dsi internet é zot i pé tap lo mayaz http://www.temoignages.re/IMG/pdf/pcr2015-25-propositions.pdf. Lomyé sé travaye an group biensir.
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial