Fèr antanssion la polussion la tèr ! Li kass lo kou bann méyèr z’intanssion !

2 désanm 2023, sanm Justin

Mézami, mi panss zot la fine oir roportaz dsi la polission radioaktiv : kissoi dann l’Ukraine, kissoi dan in vil i apèl Fukusshima, kissoi dann d’ote zandroi konm dan la Polynézi kan La Franss la parti fé pète bonb laba… Sa lé grav épi danzéré, mé la pa rienk sa néna polission.

Sirman sak i suiv in pé laktyalité i rapèl la polission par lo Cloredecone dann bannzil zantiye. La tèr laba lé anpoizoné pars néna in gouvèrnman la pran bann risk initil si tèlman ké zordi si wi vé planté shoizi bien l’androi pars lo salté lé la, dan la tèr é na poin arien pou tir ali.

Par l’fète, na dé-troi zour mwin la rogarde mon téléfone épi mwin la lir in méssaz téi di konmsa : dann 410 komine zalantour d’Paris l’ARS i konsèye demoune néna poulayé pa manze zèf zot volaye. La rézon ? La polission galman dann la kour bann z’anssien zizine.

Sak la fé zot pti poulayé, l’avé lintanssion d’bien fèr, konmsa volaye téi manz bann réstan léguime épi manzé é anpliss zot i ponn — Bénéfiss pu toute demoune konm zot i pé kalkilé ? Zordi in bonpé d’moune i koné pi kossa i fo fèr pars lo zèf lé polyé, lo vyann i doi pa z’ète manzé é demoune i rogarde zot poul avèk in l’anvi mèrtriyèr dann zyé.

Mé antansion sa i ariv pa solman lé zot. Sa i pé ariv issi ossi pars dopi dé zané é dé zané ni manyé san prékossion bann glifozate, bann zinsèktisside, langré shimike toute kalité san bien konète lo danzé ni kour.. .San bien konète mé ni pé kante mèm sipozé é si sak ni sipoze lé vré. Alor la nou lé bien annuiyé.

E noute lotonomi alimantèr lé an danzé — mé toute lé pa pèrdan ladan. Sirman nou rényoné, nou sar pèrdan, mé bann zinportatèr é bann grann sirfass néo-kolonyal sar pa pèrdan.

A bon antandèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus

La kaz kreol

19 avril, par Christian Fontaine

I prétan di, an Frans, la kaz la pa parèy la kaz isi, La Rényon. Daborinn bann zorèy i apèl pa sa : « la kaz » ; i apèl sa : « la maison ». Zot (…)