Fèr konpliké lé sinp ! Fèr sinp lé konpliké !

14 zwin 2022, sanm Justin

Mézami mi panss zot konm mwin si nou la parti lékol otroman ké dovan la porte, nou la gingn pou rézoud band problèm bien difissil ; la pa ké lo problèm li-mèm lé difissil mé pars la manyèr sa lé pozé i fé ké wi oi pa touzour par kèl boute wi fo pran ali. Bondyé ségnèr, mi rapèl band problèm-la koman zot la fatig mon tète.

Oussa mi vé arivé mwin-la ?

Sinploman dsi lo poinnvizé Issi la Rényon, i fo vréman ou lé kanifyé pou konprande band zinstitission, koman sa i fonksyone é sirtou koman wi sava règ in problèm méyèr fasson possib si néna in ta pou mète zot kiyèr sal dann marmite i bouye pa touzour pou zot. Dé foi i fo in déssizyon la méri, épizapré bande kominoté d’komine i s’anmèl, épizapré par konsèye départmantal sansa réjyonal, aprésa i fo koz avèk l’éta, épizapré avèk l’érop. Si tèlman boudikont in sha mèm i rokonètré pa son pti.

Ni viv issi La Rényon dann in vré médlé administratif konm k’i diré kan na ziss pou fé la pass, in pé i vé shanj balon. Sitèlman k’in n’afèr i komans pa konpliké é ofiramézir ké li fé son shomin dann lo médlé, li dovien plizanpliss difisil pou déshifré, difisil pou konprand, difissil pou trouv son boute.… Final de kont mi fini par konprande, k’in nassion la invante problèm robiné k’i fui, problème partaz égal sansa inégal, problèm lo train, armète la dsi lo matématik modèrn, in nassion la invante dikté i ariv pa sinplifyé son lortograf, i pé pa non pli sinplifyé son ladministrassion a pli forte rézon ladministrassion issi La Rényon.

I paré sa sé pou noute bien, i paré ossi sa sé pou anpèsh bande volèr volé, é poitan pou volé i vol, pou trafiké i trafik, pou détourné i détourn. Mi koné in moune i di souvan dé foi la loi lé fé pou ète détourné épi in pé i sava parl avèk nou la moralizassion la vi piblik ! Pou mwin si la loi lé konpliké li lé pa fé pou bande demoun onète, band demoune sinp é konm k’i diré :

Fèr konpliké lé sinp, fèr sinp lé konpliké.

A bon ékoutèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus