Fèr roviv lo dodo ? Ala in n’afèr i doi intérèss bande moune Maurice

18 mars 2023, sanm Justin

Dopi kéktan i anparl fé ronèt lo dodo. Pa issi La Rényon pars d’apré sak mi lir d’issi-d’laba nou l’avé poin dodo nou issi. Ptète nou l’avé in solitaire mé mwin lé pa si sur pars la fine fé kék roshèrch, kék fouye pou trouv léskélète in gro zoizo téi pé rossanb lo dodo, mé fransh vérité la pankor trouvé de koi rokonstityé in bébète konmsa.

Pou lo dodo sak lé sir sé ké dann sézyèm syèk l’avé vréman zanimo konmsa dann l’il Maurice. Biensir la tyé toute é pa arienk demoune, mé galman bande shien, bande koshon, épi lo ra-sa la vni Maurice dann bato é lo pov gro zoizo k’téi gingn pa volé, pétète mèm pa kourir, sirtou pa défande ali, la tinde son rass par-la dann zané 1850.

Zot i pé si zot i vé rogarde zot téléfone épi rode in pé linformassion la dsu — Mi pé dir azot k’i anmank pa.

Bien antandi rante fèr é dir néna loin — zot i koné néna projé pou sèye réssissite in pé toute kalité zanimo, mé néna loin dopi la koupe ziska la lèv é lé possib ni oira pa in n’afèr konmsa. Astèr vi noute l’imazinassion, konm ni koné l’avé dann tan karante kalité lo z ‘om avan l’om modèrn, akoz pa sèye réssissite in rass la fine disparète dopi lontan. Mé lo konba lé pa gagné par avanss.

Mézami, mwin pèrsonèl, mi yèmré k’i sov sak i égzist ankor, konm zinssèkt, konm zoizo, konm plante, konm poisson, konm koraye… épi toute sak i apèl nout biodivèrssité. Mi panss sa sré pli itil.. Konm sré pli itil pétète ankor prépar anou pou adapte anou par raporte lo réshofman klimatik. Nou néna lo tan pou fèr sa si ni vé, mé nou na poin pliss lo tann k’i fo.

A bon antandèr, salu.

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus