Fète lo pèp rényoné libéré ! Kansa nou va fète sa ?

9 octob 2018, sanm Justin

Moin la fine anparl azot la fète in pé i vé fé la Possession 28 oktob. Moin la fine dir azot date-la sé la zourné internasyonal bann lang kréol : moin la fine dir azot galman moin lé pa pou k’i zap zourné-la, dabor pars li lé inportan-la lang sé lo promyé manifèstasyon lo jéni in pèp !- épi Zourné-la la p’ariv konmsa-Demoun La Rényon, Maurice, Sésèl, Zantiy la doné pou sa.
Pou fé rokonète bann lang kréol konm in bann lang valab pou kozé, valab pou dévlop manyèr pansé, valab pou ékri, valab pou lédikasyon bann marmaye, épi konm zoutiy pou fé valoir kultur bann pèp bannzil kréol. Valab galman pou nou trap nout dévlopman. Nout dévlopman ? Ala in kékshoz inporan pou nout bannzil kréol pars ni pé dir nout bannzil la pankor dévlopé pou vréman. Sansa dévlopé par plas épar plas non.

Dévlopé koman ? Pou komansé néna lo dévloman ékonomik é sa sé in kékshoz i mank anou ankor vi ké pou la plipar rant nou, kolonyalis la sort par la port é la rorant par la fénète. I di pa, d’apré l’Insee, La Rényon néna in sityasion atipik : pankor dévlopé pou vréman, mé pi sou-dévlopé galman. Nou la mèm pankor fé nout révolisyon indistriyèl épi téknolozik dann l’androi ni lé dann basin l’ouèst loséan indien. Malérèzman, i diré nou lé étranj dann l’androi nout péi la pousé.
Par désèrtin koté nou lé modèrn par d’ot nou l é an aryèr. In prèv ? Radyo i sort pa di néna ankor zordi 116000 pèrsone ilétré alé oir zot lé an az pou bien lir épi bien ékrir. D’ot zil lé konm nou, mé mi sava pa dir lo nom pars in pé lé riskab ète véksé - mi vé bien di : « Moin lé vilin ! » mé mi aksèp pa in n’ot i di. Rantre nou lé i pé konmsa.

Dévlopé ? Anplis lékonomi sé lo soasyal é sa sé in n’afèr i mank in bonpé rant nou. Arienk si ni rogard la mizèr, arienk si ni rogard lo to la povrété shé nou é shé lé zot ! Anplis lo sosyal néna lo kiltirèl é nout kiltir sof mon réspé – éskiz mon pardon !-mé li lé pankor libèré pou vréman. Li lé pankor rokoni konm kékshoz lé mazèr. Kon jennjan malèr !
In légzanp ? Nout lang : ni réklam lo bilangism, donk l’égalité rant dé lang ni partaz-fransé avèk kréol rényoné - mé nou lé bien loin an ariv la. Pli pir, néna ankor d’moun i rèv rash nout kréol rényoné dann nout kultur, si posib rash sa dann nout tète par kékshoz k’i pouré zète in l’opérasyon n i pé batiz ali lo lalyénasyon.
Mé zami, s i ni arvir par nout komansman mi di sa i pé z’ète posib arienk par nout libérasyon. Kansa la fète lo pèp rényoné libéré ? Kansa nou va gingn fète sa ? Libéré : in li, in bé, in ré.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

Bann modékri andann forom

  • Justin moin lé dakor sanm ou su deu troi zafèr. 28 Oct sé la fèt international du kréol, pa uniquement de la langue. mé ou na rézon la lang lé o centre de la kréolité. é na in takon problèm y okip a nou réyoné, kom ou di, ilétrism, chomaz, kiltir... dépi konbien tan nou koné sa ? eske lé réglé se bann problèm ? mi croi pa. sak i mank isi sé lunité ant kréol. donc, y fo ni komans par angaz in diskision sérié ant sak y veu. ma na kom linprésion ou lé kont la sélébration du pèp réyoné ? libéré ou pa sé in manifestation ki veu kré linité isi la réynion. ansanm nou lé pli for.


Témoignages - 80e année


+ Lus