Fitintan nou té produi in bonpé zidé issi La Rényon

17 novanm 2025, sanm Justin

Mézami si mi di azot, fitintan nou téi yèm diskite lé z’inn avèk lé z’ote, pou fèr kékshoz pou nout péi. Dépi nout jénèss nou téi diskite épi nou téi propoz bann solission pou nout péi La Rényon.

L’avé bann parti biensir, l’avé ossi bann sindika, mé l’avé galman bann mouvman d’jenn, bann mouvman pou lé fam é nout toute san prétanssion nou téi désside fé kékshoz pou nout péi. Dann tan nout péi lété martirizé, son popilssion galman é sé pou sa nou téi vé fé kékshoz pou lo péi épi son bann zabitan.

Mi rapèl l’avé in kantité mouvman é tout l’avé konm prinssip ansèrv lintéré zénéral nout péi La Rényon pa ansèrv anou é sa lété konm in vérité nou téi diskite mèm pal o bien-fondé…

Si mi rapèl bien in ote prinssip travaye lété k’i falé pa ète toussèl, mé groupé. Pa groupé pou la form mé groupé pou l’akssion avèk in lassosyasion téori-pratik mé zot va dir amwin sa i date pa d’yèr… Si zot i souvien in tn dann nout zoinal téi parl Robinet de Lassèrve, in ga téi apartrien mouvman bann frankréol épi l’avé pran la tète in mouvman l’amenn lotonomi pou La Rényon dann bann zané 1830.

Aprésa mi pé dir azot nout parti li ossi la touzour assossyé la téori épi la pratik — L’ané 1959 dann son promyé kongré li la produi son bann tèz — Pou fé konète la téori nou téi fé zoinal : l’avé biensir Témoignages mé pa solman pars sa té i a parète anou konm in lobligassion kissoi in zournal pou vréman kissoi bann rovi pou nou ésplike tout nout poinn-vizé dsi tout bann késtyon fondamantal pou nou.

Koméla mwin néna dan l’idé bann prodiktèr d’zidé lé in pé rar mé akoz lo tan lontan i roviendré pa. Hin ! akoz pa !

A bon antandèr salu.

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus