
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
23 avril 2016, sanm
An sizé d’somaz Larényon, plis pou bann zèn lé vré, sé tout in lanbordir pou trouv in travay zordi, pou sak la zamé travay, sak néna diplonm, sak na pwin, koman rant anndan pou gingn kansréti fé war zot gabié si zamé. Sanm pou mwin a nou i bat lo rokor anndan la. Télman la sityasyon somaz i amay, néna byinto in nan lo promié minis èk lo miniss de loutromèr lé v’ni ziska sin-jo pou sign in shart èk bann shèf lantropriz pou rokrit lokal.
Zot i an souvyin navé nèf lantropriz, mi donn pa lo nom, lavé lantropriz batiman, lavé sak i vann manzé, lavé sak i vann loto, lavé sak i vann biyé lavyon, sak i vann linèt, navé roprézantan lotèl, sak i vann mèb tousala. Tousala d’moun boudikont té v’ni pou sign in shart pou lanplwa Larényon, pou rokrit lokal vik boudikont zordi tout lé apopré dakor pou rokonèt ké an késtyon travay, nout zénèss lé dann malizé.
Alorss zordi talèr in an déza, ousa i lé. Pétèt sé lo moman argard in pé si tousala la fé son léfé. Bann lantropriz la sign la shart i pé donn a nou inn ti lékléraz la d’si, é sak la pa sign la shart pétèt zot la kantminm pran modèl tèlké lédikasyon nasyional, ala in landrwa i gingn konsom lokal, la poliss ? La osi i di i gingn fé v’ni bann lokal. Mwin la oubli di a zot, polanplwa osi té la. Fo pa i rèt aryink o mo, fo pass a lak !
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)