Fo touzour wayaz si kart didantité Papa Momon !

28 zwiyé 2015, sanm Justin

Sominn proshinn zé dé zil i komanss, lo novyinm zé dé zil Loséan Indyin. Sanm pou mwin na pwin ryin pou rodir la d’si, d’si lorganizasyon konpétisyon, d’si la fèt léspor, d’si bann sanpion médayè, tousala. Tout zil Loséan Indyin lé roprézanté, sé pou di si sé in gran lévénman pou nou vik i fé nout kaz, vik sé nou ki roswa. Dopi 1979, trwazyinm fwa i fé nout kaz. Néna Sésèl, néna Moris, néna Madégaskar, Komor, Mayot, Maldiv é pi la Rényon. Donkalor nou néna intérét mèt lo p’ti pla dan lo gran. Kan mi di i mank arpa d’moun, ké tout lé anparmi, pa sir, pou désértin, k’navé lidé fé la fèt èk “lo Mahavéli“ dék i gingn in méday, fodra rovni in ot zour.

Zot i koné kosa i lé “lo Mahavéli“ ? Pou désértin sa i roprézant lo drapo la Rényon, pou zot sé lo drapo rézyonal la Rényon. Kisa i di drapo la Rényon ? Koman la désid sa ? Kisa la désid sa ? Ki i roprézant ki, ni koné pa, mé konm mi di la bon o, sé ryink pou désertin. Pou sak mi koné, néna kat, sink kominn la donn son lakor pou sa, mé la pa konsil domoun pou sa. La pa domann nout lavi. Poukoué, zordi, lo komité organizatèr i rofiz lo drapo ? I rofiz sèt la solman ousinonsa i vé pa ditou okin drapo pou la Rényon. Néna in takon késtyon otour.

Koué i zinn ? Si i zinn ? Poitan tout zil nora son syinn. Pou lo drapo ousinonsa kont lo drapo ? Sirtou lo bann moun la fé la byin di “ni fé pa la révolisyon èk sa“, nou vé pa ranplas lo drapo fransé par in ot, nou vé pa ranplas lo drapo éropéin, a nout manièr, ni vé zis inprim nout didantité. Toudinkou i pran dan mon lidé, si i vé pa sé parské a sak fwa ni vé fé war nout didantité, souvan-dé fwa i kal a nou, ansouvyin a zot pou nout maloya. Banna i provwa kni pé pa wayaz tousèl, fo touzour wayaz si kart didantité papa momon.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus