Paul Vergès : Penseur et homme d’action
1er septembre, parPaul Vergès : 2016-2026
4 avril, sanm

Mézami dopi kéktan néna in pé i yèm bien anparl listoir La Rényon. Pa sète dann tan mé sète la spass néna kék z’ané. Mi trouv sé in bon n’afèr : kan wi viv dann in péi lo pèp néna solman kék santène zané, i fo pa pass sou silanss kansréti in sinkantène zané.
Sé lo ka pou nout péi La Rényon : son pépléman la komanss troizyèm tyèr dissétyèm syék é zordi nou lé solman dann vintéinyèm syèk.
Mi diré sé in bon n’afèr mé pé s’fèr in kékshoz danzéré… Pou kossa mi di sa ?
Pars si par égzanp wi négliz bann koté inportan listoir nout péi. Dizon si wi parl pa la frode éléktoral alé oir sé in fénomène la dir pa mal de zané. Si wi parl pa lo tan bann nèrvi é sé in tan la dir pa mal de tan, si wi parl pa déssèrtin préfé kaziman roganizatèr la vyolanss, la frode épi latanta kont déssèrtène pèrsone indézirab pou gouvèrnman.
Arzout èk sa si wi désside anparl déssèrtin éro la tranpe dan la frode, dan la vyolanss épi dan la koripssion… Onètman wi doi domann aou mèm si volontèrman osinonsa non wi tranp pa ou ossi dann la vyolanss lo pèp la sibi, la frode la falsifyé son volonté, é la korupssion. Sa lé pa inn késtyonn lopinyon mé in n’afèr d’réspé pou la vérité istorik.
Mwin lé pa istorien, mwin lé pa zoinalist mé mi avoué si mwin l’avé aporte mon kontribission pou in lantrepriz san tro d’réspé pou la vérité istorik mwin nora santi amwin konm in fossoiyèr listoir mon péi san zintanssion mé fossoiyèr kan mèm.
Wala pou kossa mi parl d’inn antropriz nésséssèr mé d’inn antropriz danzérèz k’i mérite si wi vé aprosh la vérité istorik in travaye inportan pou démaye lo vré avèk lo fo, lo bon grin avèk lo zèrb de feu..
Zordi mi vé pa travaye dsi in ka konkré mé pétète k’in zour demoune avèk pliss moiyin ké mwin, avèk in lékip pli fourni, lé riskab d’aprosh la vérité istorik é anparl bien konm k’i fo dsi listoir d’in pèp épi son lidantité pou lo ka ou in pé i tonbré dann in mové mi antrovoi kékfoi.
A bon antandèr salu !
Justin
Paul Vergès : 2016-2026
Mézami mi rapèl lo tan demoune dsu la tèr l’avé pèr la guèr nikléèr i pète avèk la déstrikssion konplète bann sivilizassion. Pars dann tan-la (…)
In kozman pou la rout
Conséquence du sabotage depuis 2010 du plan d’autonomie énergétique de La Réunion
Réchauffement des océans
La casse sociale continue
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
À La Réunion l’école est obligatoire et doit être gratuite
Recrutement de travailleurs des pays voisins pour couper la canne pendant plusieurs mois
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Rapport de l’Inspection générale des finances