Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
5 févrié, sanm

Sé tan issi mi fé pass dann nout zoinal in kozman tazantan dsi listoir in ga téi apèl Furcy é l’amenn in gran prossé kont bann blan la koloni Bourbon pou fé rokonète li lé éné lib — lo prossé la dir lontan par-la vinn-sètan é bann mète la pa arète amenn ali la vi dir pandan in bon koup de tan dann Bourbon mèm épi laba dann lil de Franss-(Moriss pou sak i gnor).
Astèr ni pé di dë mo dsi Abd Al Malik in rapèr, konpozitèr, interprete, mé galman in l’ékrivain épi l’otèr épi aktèr dann sinéma avèk bann film konm : « Qu’Allah bénisse La France », « Les Justes » et le plus récent « Furcy né libre » nou l’apré anparl zordi.
Pou kossa in film konmsa i doi intérèss anou ? Pou plizyèr rézon : dabor pars Furcy lé né dann péi Bourbon épi li l’amenn in lite long épi difissil kont la sossyété kolonyal lil Bourbon avèk in famiye iltra-for sé la famiye Desbassyns. Pli zénéralman i fo alé rogarde film-la pars sa i pèrmète anou kass lo shéma d’in lésklavaz dou dann Bourbon konm in pé téi vé fé kroir anou(i vé fé kroir anou ankor zordi ?).
Lo kode noir té lo kode noir(sète 1685, épi sète 1724), lo bann pinission pou zésklav lété bann pinission, lo foué dawoir téi fé otan mal ké dann lé zot koloni..lanpalman bann zésklav lété l’anpalman. Bourbon ossi lo zésklav té mèb é son bann droi lété fèb parl pa. Dann lo film i antan in lésklavaziss domandé si in larmoir — lo mèb, le bien meuble — la fine fé in prossé.
Astèr mi pé dir azot sé in pti zanfan amwin l’amenn amwin oir film-la pars son proféssèr l’avé konsèye sa son klass aprésa pou fé in kontrandi.. Mi souètré toute bann marmaye lissé épi kolèj i gingn oir film-la si possib avèk in préparassion avèk zot proféssèr.. zot i panss pa kékshoz konmsa i doizète possib ? Mi panss oui mèm san bidzé d’léta
Mi souète in n’afèr konmsa pars fitintan in pé pliss nou rényoné nou téi obliye l’avé lésklavaz issi La Rényon é sa i fé parti nout listoir… Nout listoir trépé étidyé dann nout bann zékol é zordi tré pé koni par la majorité d’moune issi La Rényon… Konète son listoir sé konète par oussa son pèp la passé é sé konète galman landroi ni sava.
A bon antandèr salu !
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)