Goni vid i tienbo pa d’bout !

6 zwiyé 2012, sanm Justin

Na dé-troi zour, moin la lir dann zournal in déklarasyon Zan-Klod de Lestrac, in l’ansien minis gouvèrnman morisien, dépi kéktan sokrétèr zénéral la COI. Mésyé-la i di konmsa, Madagascar na de koi pou nouri tout bann péi dan l’ouès l’oséan indien vi son grandèr, é vi tout son bann tèr bon pou la plantasyon. Li nana in bon l’idé ! Sirtou si ni baz dsi lo ko-dévlopman. Solman, mèm tan, moin la lir dan in n’ot zournal, la famine èk lo mal-nitrisyon i sévi pir-an-pir dann Madagascar.

Sa sé in n’afèr lé posib, sirtou dann in péi i koné pa la pé sosyal.
Défoi, i diré, i fo pa granshoz pou shanj in sityasion konmsa. Défoi, i diré konmsa, plito ké bann gran nasyon i gaspiy l’arzan pou fé lé z’arm, noré été pli bon zot i èd bann péi sou-dévlopé, kansréti pou nouri son moun. Défoi i koz konmsa ! Mé si ou i rafréshi in pé out mémoir, ou i rapèl, Madagascar i arèt pa vann térin bann gran sosyété kisoi pou plant dori, pou plant palmyé pou l’uil, pou fé karbiran èk in zanr pinion d’Ind, kisoi ankor pou ésploit sak nana dan lo desou d’sol. Lo pèp malgash, kant ali, i agard tousala pasé é li dobout guèt l’éstoma vide, lo vant an kré, la posh plat vèy pa koman.

L’èr-la, sanm pou moin, ni doi pa kont toultan dsi baton tonton pou travèrs la rivyèr. An kontrèr, i fo ni tash moiyin an avoir nout l’oto-sifizans alimantèr konm poinn vizé. Isi La Rényon, nana soisant-sink mil éktar kiltivé, vinn-sink mil an kane, donk karant-mil planté èk d’ot plantasyon. Donkalor, mi pans nana moiyin moyéné, pran nout dispozisyon avan i ariv l’èr nou v’alé ésplinn, pars nou nora pi do koi ranpli nout boujaron. Zot i koné, konm di lo kont : « Goni vid i tienbo pa d’bout ! ».

NB : In vyé séga kréol té i di : « Ay ! Ay ! Ay ! Guèt amoin zot tout, goni vid i tienbo pa d’bout ! ».

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus