Gosh konm droit lé égalman résponsab si nou lé ankor zordi dann l’éta ni lé !

20 zwin 2018, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité, mi antan bien sak zot l’apré di toultan dsi sak zot i apèl dévlopman.I fo dévlop sosi pars i pé dévlop sosi. I fo dévlop sola pars i pé dévlop sola. Arète in kou siouplé ! Kozé lé bon, mé fér lé méyèr é tout bann kozèr i fé pa, zot i bate la lang san fin é zamé zot i ariv a rien. L’èrla, zot i krétik gouvèrnman, kisoi gosh konm droit pars konm k’i diré gouvèrnman lé résponsab si lé shoz lé dann l’éta k’i lé. Mi antan azot apré souf dann mon zorèye. Zot i domann amoin, d’apré moin, kisa lé résponsab ? Mon répons lé sinp : Si bann rouj de fon i koné pa kisa lé résponsab zot na ka rogard azot dann in glas. Ala kisa lé résponsab ! Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :

Mon vyé matant i koz toultan la boush rouvèr, out kozman i rosanm aou mèm épi i rosanm bann réaksyonèr sak téi di an toutan sé nou lé résponsab si la sityasion lé ankor zordi sak èl i lé : in départman atipik ni dévlopé, ni pa dévlopé. Par plas konm moin la fine di dann in dèrnyé modékri.
Matant ou i roprosh anou fé port lotèr dsi gouvèrnman gosh konm droitrode l’inposib .kisa lé résponsab don, Sak lété o pouvoir dopi in ta d’zané, kisoi gouvèrnman la droite, kisoi gouvèrnman la gosh. Pou kosa mi di sa ? Pars inn kon m l’ot la palik in politik l’asimilasyon épi l’intégrasyon. Inn kon m l’ot la fé sak ni apè a zisterézon in néo-kolonyalism.
Mi pans ou i sava dir amoin, nou bann rouj nou lété o pouvoir. Kèl pouvoir matant ? La pal o pouvoir réèl mé arienk in domi sansa in kar d’pouvoir é sa lé vré dsou la droit konm dsou la gosh. Pars m’a dira ou matant inn ko nm l’ot la bien protèj lo néokolonyalism : in manyèr transform lo larzan piblik an larzan privé. In manyèr anrishi bann sosyété déor é apovri lé n’ot.
Lé vré la droit épi bann sosyalis la sèrv zanbèk kont nou é kan nou téi réklam in n’afèr pou tir anou an déor d’la dominnsyon épi l’ésploitasyon zot lété la, avèk zot lanspèk pou anpèsh La Rényon avansé, pou anpèsh mète ali an l’èr ;
Tok ! Pran sa pou ou monvyé matant, vyé lanspèk par ou mèm-mèm étan famiy avèk mon famiy.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus