Gouvèrné sé prévoir, mé déluj v’ariv apré moin !

7 mé 2012, sanm Justin

Katastrof-la, sa i ariv ! Nana katastrof natirèl. Dé foi, i gingn pa fé arien kont sa. Dé foi, sé in katastrof anonsé, é konm k’i diré, bann gouvèrnman épi bann résponsab la pa fé arien, touléka la pa fé sak i fo pou anpèsh in gro déga. La répons lé sinp : na tro problèm pou réglé toutsuit pou toutsuit pou alé ankor règ bann problèm v’ariv dan di-zan, vint-an, sinkant-an, sansa plis ankor. Moin pèrsonèl, mi admir bann dirijan lé kapab amène lé dé ansanm, é mi trouv lé domaz i done pa zot plis résponsabilité, plis pouvoir pou amène in bon politik.

Kèl l’égzanp ni pé an avoir ? L’égzanp i mank pa, isi konm in pé dan tout péi, tout kartyé. Ni pé parl la rout litoral, ni pé parl tram-trin, ni pé parl ankor in bonpé d’ot z’afèr. Ni pé parl dsi la rout Tamarin. Dsi lo poinn vizé la rout Tamarin, si ni souvien bien, lété pa sir fé ali l’androi la fé. Pou kosa ? Pars Kréol na plis dan son tèt litoral ké lé-o, pou la modèrnité, pou déplasman, pou konbien sa i kout. Sé pou sa, si ni rapèl lo tan té i vé fé rout-la, in pé té i di i fo fèr ali bordmèr, konmsa noré kaziman in l’otorout épi noré kout la monaye, mé pa plis k’i an’fo. Inn dé té i di myé vo fé rout-la in pé dan lé-o konmsa li sar in pé abrité kont radmaré, épi nora in voi rapide rant Lo Por épi lo sid. Solman, prépar la moné, pars avèk tout ranpar, tout ravine néna, sa i mank ar pa kout shèr. La prèv ? La kout in milyar l’ero.

Solman, si koméla i oi arienk l’avantaz in déplasman rapid épi in moiyin pou dézanklav lo sid, épi l’ouès, moin lé sir, dan l’avnir va oir ankor bonpé plis z’avantaj pou an avoir fé so rout-la. Pars i fo pa obli lo réshofman klimatik : tanpératir va rogoumanté, sa lé sir, mé konbienn dogré ? Dé dogré solman sansa troi, sansa kat... Oplis va shofé, oplis la mèr va monté. Oplis la mèr va monté, oplis nora radmaré for. In késtyon ? Nou lé sir la rout dsi bordmèr va rès o-sèk, dopi Savannah ziska Sin-Lui. Mi an souvien, moin la vi in kart dann in zournal, é bin mi pé dir azot sa la fé fèr amoin mové rèv. In gran bout bordaz La Rényon lété d’sou la mèr, mé... la rout Tamarin té o-sèk.

L’èr-la, sanm pou moin, si lé vré i fo tash moiyin règ bann problèm zordi, i fo galman règ bann problèm domin épi sèt v’ariv apré domin. I di souvan, gouvèrné sé prévoir ! Sa in bon prinsip. Mé lé domaj in pé i profèr lo patoi k’i di konmsa : apré moin lo déluj ! Déluj v’ariv apré moin.

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus