Gran danzé pou la pé dann loséan indien

26 zwin 2018, sanm Justin

Na dé-troi zour moin la komant in kozman pou la rout. Kozman-la téi di konmsa : la pa kan la shass i rouvèr i fo komans drèss son shien. Pou moin sa i vé dir i fo pran lé shoz kan lé tan pa kan la fine tro tar é sirtou kan lo problèm lé sèryé ké li lé mèm grav.

Si mi di kriy zordi gran danzé pou la pé dann loséan indien, moin lé sir in pé va pans moin l’apré di bann fos nouvèl. Poitan lé bien vré sak mi di zordi é si ni atann lé tro tar pou fé kékshoz, pou an avoir lo réaksyon k’i fo ébin mé zami mi di azot franshman : « Apré l’èr la pi l’èr » é sé in n’afèr vré an tou tan.

Alon rapèl sinploman sak l’ariv bann shagosien. Koman la mète azot an déor z’ot péi natal pou alé konm migran forsé dann l’il Maurice, dann Sésèl, Londres épi dann d’ot landroi ankor. Pou sépar bannzil chagos par raport l’il Maurice, pou pèrmète GB loué Diégo Garcia bann Zétazini pou fé in gran baz militèr dann l’oséan indien.

Pou kosa mi anparl de sa ? Pars nout vi lé anpoizoné par lo gran baz militèr amérikin dann l’oséan indien. Pars lé shoz l’apré agravé dsou nout zyé : Bann z’indien i vé mète in baz militèr dann Agaléga é si L’Ind i ariv, La Chine v’ariv galman avèk pétète in baz dann Sésèl. Sa sé kékshoz i plé pa nou ditou é ni obli pa dézord La Frans la mète dann l’oséan indien par raport bann bone rolasyon rant bann pèp.

Bann baz militèr i amenn l’insékirité é lo malèr pou bann z’iloi. Dopi moi d’mars plizyèr mouvman séséloi épi agaléin i komans roganiz azot pou domann gouvèrnman Sésèl épi Gouvèrnman Maurice di la vérité dsi bann z’akor diplomatik ségré si néna, sansa si na poin, é kosa néna dodan pou zot, konm pou nou néna in sèryé danzé pou la pé dann l’oséan indien : rèss bra kroizé i ansèrv pa arien. La pa sa lé a l’ord di zour zordi !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

Bann modékri andann forom


Témoignages - 80e année


+ Lus