Granmoun, gramoun ? Inn ou l’ot i di, inn é l’ot i di !

6 séptanm 2013, sanm Justin

Yèr moin té apré ékout in radyo. Dizon plito moin té apré antann ali pars na dmoun i fé profit lé zot, ti vé, ti vé pa, t’a antann. Toudinkou, na in madam i sonn lo radyo épi, mèm ké pèrsone la pa domann ali ariyen, li mèt a dir : « Mi èm pa i apèl amoin gramoun, sa in mo i égzis pa. Moin la pass vint-an an Frans, é kan moin la rotourn, moin la romark in pé l’avé invant so mo-la. Préférableman, mi di apèl amoin pèrsone azé, dézyèm l’az, ou sinonsa troizyèm l’az !”.

Lo l’animatèr la di, li rouv in nouvo lign téléfone pou roganiz in déba. Demoun la komans téléfoné par dsi téléfoné. In pé la souflèt lo madam, in pé la apiy son rin... L’èr-la, li artéléfone pou dir : parl pa li lo kréol, sa la pa in lang, sak i vé mèt sa l’ékol i anvé nout zénès, é patati, é patata... Demoun la apèl ankor in pé plis, in pé té i di, nout lang sé in patoi, d’ot té i anvoy ali fé rofèr ali an myé. Moin la romark lo tan i pass, mé lo bann problèm i arèt tèlke pou sak i vé pa fé travay zot matyèr griz. Mèm si ni koné nout lang kréol la fine ranfors ali dan l’opinyon.

Astèr, pou sak i konsèrn "gran-moun" sansa "gramoun", moin la parti oir dann diksyonèr sèt Daniel Honoré, sèt Alain Armand, sèt Baggioni. Moin la pa parti rogard dan la tèz Chaudenson, mé mi souvien avoir lir lo mo la di an o-la avèk son définisyon é tout sak i s’ansui. Pou mon par, mi souvien, kosté sanm la kaz, l’avé in boutik shinoi, é boutik-la, demoun té i di sa boutik gran-moun. Mi souvien, na in koup de tan, moin la trouv in kamarad moin té pankor vi dopi in pé d’tan, li la rogard amoin épi li la di : « Nout dé nou la fine vni dé gro-gramoun ! ». Moin la pa domann ali in tradiksyon pars moin l’avé bien konpri, konpri nou té i komans a daté.

NB : Descartes, dsi son li d’mort, té i di : « Je m’en vas, ou je m’en vais, l’un et l’autre se dit ou se disent ! ». Zot i koné mi gingn pa mèt sa an kréol ?

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus