Gribouye la sote dan la rivyèr, par pèr la plui i mouy ali !

4 févrié 2013, sanm Justin

Moin la gingn in mésaz té ékri dsi :"Hara-Kiri i mépriz bann Rényoné !". Hara-Kiri ? Sanm pou moin sa in zournal i parète la-ba dann péï zoréy. Mon pti pé d’san la bouyi : moin la domann si la mépriz nout kréol ? Si lété rasis avèk nou ? Anfin moin té a dmandé si la fé vizavi d’nou dé shoz lé droi de l’om i interdi. L’èr-la, moin la lir lo lartik épi lo répons signé par lo prézidan Didier Robert. Moin la pa trouv okin mépri, moin la pa trouv okin vyolasion lo droi de l’om… zis in polémik dsi la rout sis voi i doi pass dsi la mèr. 

Sa in n’afèr i tonm bien sirtou apré lo siklone Dumilé, épi apré la ké d’siklone Felleng. Pou kosa i tonm bien ? Pars mi pans la natir la anvoy anou konm in son, pou dir anou :"zot i oi kosa i fé konm déga kan in météor i pass. Méfyé azot ! Pars kan in vré, in gro siklone va pas dsi zot, mi vé pa oir kosa v’ariv azot !” La pa lam dis mète zot va konète, la pa lo van san karant kilomète, la pa dé-troi zourné gro plui solman, sar bonpé pliské sa é bonpé plis kèl kalité déga sa lé kapab fèr !" Sirtou kan pèrsone i koné pa nivo la mèr dann dis vin sansa trantan... sansa plis. Pars, in rout, normalman, sa i fé pa pou dé zour ? Moin, mi oi lé shoz konmsa.

Samdi soir moin té apré ékout dé kador apré disikit dann télé dsi bann siklone dan l’avnir. Na inn la di bann zétid lé an kour, mé d’apré sak li kroi nora moins siklone ; dann fitir mé sar pli for donk lo van pli for, la plui pli for, la oul pli kosto dann in loséan, èk in nivo mèr pli o. Zot i doi avoir in pti l’idé sak lé riskab arivé ? Donk, la pa Hara-Kiri k’i intérès anou, sé konète momandoné si lo vyadik i sar pa tonbé konm in shato an karton, sansa konm lo pon dsi la rivyèr Sin-Étienne : la glis plak dsi plak, plak dsi plak, ziskatan tout lo z’afèr la kapot atèr. Gouvèrnè sé prévoir ! Sa in n’afèr i fo pa obliyé. Épi i fo pa obli lo prinsip la prékosion.

Arzout èk sa, ziska zordi la rout litoral té i gingn kou d’rosh, débouli téi sort an o d’kap, té i gingn kou d’boutoir la mèr. Astèr i vé mète lo vyadik an plin dan milyé loséan avèk lo danzé gingn lo kou kan la oul i ariv, épi lo danzé argingn lo kou kan la oul i rovien... in vré batlavé shak foi nora gro mèr. San konté in gran déboulaz falèz konm nou la zamé vi... sa lé touzour posib ! Sa i vé dir, pou kit in danzé, ni sar tonm dan in pli gran.

I paré na in ga i apèl Gribouye konm li té i oi la pli i vien, par pèr k’i mouy ali, li la sote dan la rivyèr. 

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus