Alowine sansa Gran-mèr kal ? Boudikont sa in drol de konpétisyon !

2 novanm 2017, sanm Justin

Dann in radyo, moin la antann parl konpétisyon-la, édésèrtin té pou l’inn, désèrtin té pou l’ot. Biensir konpétisyon-la, la pa konm i di, in késtyonn vi ou d’mor mé i pé pèrmète anou réfléshi dsi nout prop koutime, dsi nout prop valèr.

Dabor inn shoz : i fo bien rokonète nou rényoné, nou la pa tro travaye dopi in bon koup de tan dsi nout bann lézann konm désèrtin rant nou i voudré. Mi vé pa koz pou toulmoun pars in pé l’asosyasion, in pé z’artis, in pé kréatèr, i intérès nout bann zistoir épi nou bann lézann, épi nout bann zé dann tan lontan. Dé foi na mèm in pé i ékri bann zistoir-la épi i sava l’ékol an l’ékol pou rakont sa bann marmaye. Sa la pa in travaye épi in l’animasyon initil pars mi pans konmsa mèm sak i apèl nout patrimoine « imatèryèl » i voyaz zénérasion an zénérasion épi nout kilti avèk. Ni pé touzour di la p’asé, ni pé touzour pans i pé fèr myé, mé i fo pa krash dsi sak lé fé .

Pou lo bann nouvoté : nou la pa moiyin tak baro pou anpèsh rantré. Li nana touzour in moiyin rantré é sirtou koméla avèk l’internet – avan té avèk liv, épizapré la radyo, la télé. Ni pé dir nout syèl lé rouvèr é na poin arien pou fèrmé. In bon n’afèr, in mové z’afèr ? Sé solon, na dé afèr i pé shok anou, nana d’ot i shok pa nou, mé mi pans la késtyon lé pa la. La késtyon, sé nout kapasité pou kréolizé, pou rényonizé é mi pé dir nout kapasité i égzis. Li lé mèm gran. Donk nout kapasité d’ète rényoné, pou moin, li lé bien la é mèm li pé ranforsé.

Boudikont, Alowine kont Gran-mèr kal ? Sa in fo konba sa pars lo vré késtyon pou nous é d’ète rényoné, rès rényoné avèk in gran rouvèrtir dsi lo mond.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus