Haro dsi lo bourik !

6 désanm 2011, sanm Justin

I pé pa dir sa la pa fé dézord. I pé pa dir la pa bat tanbour dsi in n’afèr konmsa. Kèl z’afèr ? Lo kongré bann mèr. Sa la éspas la-ba dann Paris, é pa moin dé san diz-uit délégué pou roprézant La Rényon. I paré, si shak komine nana dan la Frans l’avé lo mèm dégré d’délégasyon, noré plis troi san mil pèrsone dann kongré-la. Biensir, nora été in kongré inposib pou fé.

L’èr-la, nou na késtyon pou pozé. Dabor, kisa la pèy so bann séjour épi lo bann voiyaz ? Pars partou lé pa parèy. Dan désèrtin komine, lo voiyaz lété tou-fré-péyé. Dan d’ot, la komine la réklam bann délégué in partisipasyon. Lé domaz bann komine la pa bat tanbour dsi la fason zot la fé, pars zot i koné, Kréol, dé foi, nana gro l’éspri, é in pé i mazine, an parmi bann délégué, tout la bann lé profitèr san pour san.

In dézyèm késtyon i baz dsi koman la prépar lo voiyaz. Vi k’sa i rant dann travay, koman banna la prépar zot travay é kèl bon rézilta zot la nyabou an avoir ? Pars si na bon rézilta, i fo pa obli dir bann Rényoné. Moin pèrsonèl, mi pans in voiyaz travay, sa in bon l’okazyon pou an avoir bann kontak itil, pou fé avans in pé dosyé, é pétèt osi pou alé oir kosa bann mèr i fé la-ba dan zot komine, ou pas in bon tan pou diskit èk bann mèr l’Outre-mèr.

Pou kosa mi di sa ? Pars mi koné désèrtin z’élu i travay konm bèf ; mi koné osi désèrtin i pans lo ropo èk la bone nouritir i tyé pa son om. Sé pou sa moin noré bien proféré bann moun la voiyajé i ésplik konbien l’arzan zot la tir dann zot posh, konbien zot komine la péyé, si zot la fé par-la in l’invéstisman profitab pou la koléktivité avan, konm di La Fontaine, kriy avèk lé z’ot : « Haro dsi lo bourik ! ».*

 Justin 

*Dann lo fab "Les animaux malades de la peste" trouv pti bout fraz-la : « A ces mots, on cria, Haro sur le baudet ! » é la moral dsi la finisyon i pé pran sa konm in krétik l’inzistis dan la zistis... Suivan ké ou lé for sansa mizèr, zizman la kour va pinn aou an blan ou sinonsa an noir.


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus