Hasta la victoria siempre : in kriyé dann kèr pou banna la-ba. Konm pou nou osi, isi dann l’oséan indien

24 mars 2017, sanm Justin

Mèrkrodi moin la parti in rényon l’asosyasion pou l’amityé rant Kuba épi La Rényon. In gayar rényon, pou vréman avèk konm poinn vizé pou ranfors l’amityé rant dé pèp : lo pèp kubin lé dann la mèr bann z’antiy épi lo pèp rényoné isi dann l’oséan indien.

Kosa nana a oir rant lé dé ?

Dabor pou komansé sé dé koloni lo pèploman donk dé pèp toukoulèr, dé pèp métissé avèk demoun téi sort l’érop, demoun téi sort l’Inn é domoun téi sort l’Afrik épi d’ot l’androi ankor laba konm isi.

Dézyèmman, lé dé la konète la trète, épi l’ésklavaz, dé krime kont l’imanité bazé dsi inn-dé z’idé la pa vré : l’idé lo blan lé sipèryér par rapor lo noir, alé oir lé dé i fé solman parti konm moin la di é pa arienk in kou la ras imène mé in pé té i fyé touzour dsi l’aparans é pa dsi la vérité pré-istorik. In dézyèm l’idé la pa vré : lo blan i gingn pa travaye dann péi sho é na arienk bann noir i pé fèr sa é ankor si i okip azot konm z’ésklav.

An troi, mi mète la volonté lé z’inn épi lé z’ ot pou kass z’ot shène épi ranport z’ot libèrté. Biensir lé dé la pa kass z’ot shène parèye, mèm manyèr, mé lé dé, momandoné, la désid soubate pou z’ot libèrté, zot dignité épi z’ot souvrènté. Kèl lété o méyèr manyèr ? Lo méyèr manyèr sé sak inn é l’ot la shoizi : rofiz ète abésé.

Kosa ankor ?

In n’afèr inportan : la-ba konm isi nana in parti kominis apré lité pou lo droi dé l’om. Mi pans sa sé konm in fratèrnité k’i désote la mèr. Isi nout parti i di nout pèp la bézoin dé libérasyon : in libérasyon nasyonal é in libérasyon sosyale é la-ba dann kuba mi pans banna osi i pans a popré konm nou. I sanm pou moin sa lé konmsa mèm !

Ni pé ankor azout in n’afèr : kan bann kubin i kriy « hasta la victoria siempre », mi pans sa sé in kriyé k’i rézone for mèm dann nout kèr.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus