Canne à sucre à La Réunion : il est temps de tout revoir
21 septembre, parSortir du système néocolonial de simple fournisseur des profits d’une société exogène
10 mé 2014

Mi koné pa si zot la gard dann télé match fotbal Guingamp kont Rennes, in final la koup de Frans. Biensir, mi vé pa fé in kronik ésportiv, mé mi vé anparl azot sa kant mèm. Pou kosa ? Pou l’anbyans l’avé, mé dann lo lanbyans l’avé in kékshoz vanté... Dovan in ta èk in paké d’moun Nolwenn Leroy la shant l’ime La Bretagn... Sa i apèl « Bro ghoz ma zadou"- lo vyé péi mon bann z’ansète. Mon bann dalon, mi pé dir azot, sa lété for sa ! In zoli shantèz, apré shant in zoli shanté, dovan in ta èk in paké d’moun épi an parmi prézidan la répiblik fransèz.
Moin lété kontan pars bann breton zot osi i sort loin. Na lontan, dann bann batiman piblik lété fishé : lé défandi parl bréton épi krash atèr. Sa lé vré pou vréman é la poin in sèl internet pou done amoin tor. Mi jur !.. Mi koné galman pa toulmoun dann La Bretagn lé pou zot lang, lé pou zot kiltir, lé pou la rantré lo bréton dann l’ékol, mé moin lé kant mèm kontan oir lé shoz i avans pou lé zot. Pou kosa mi di sa ?
Pars nana touzour in lastik i ar-ral amoin dsi La Rényon. Isi osi lé shoz la avans in pé dann l’ansègnman, dann bann la méri, bann radyo é lo rès. Koméla ziska nana in drapo La Rényon dsi désèrtin batiman. Donk, sa i kontant amoin konm moin la fini di… mi trouv sa lé pozitif. Mi mète a rèv pou alé pli loin. Lé ga, akoz pa in l’ime pou nou ? Akoz pa in l’ime i kontant anou !... Pa in lo sikré d’shanté, pa in bann parol an tok épi in l’èr d’la mori griyé ; mé in vré shanson k’i pran nout kèr kan in kantité d’moun i shant ansanm. In ime pou nout réjyon, pou nout péi, pou nout nasyon ? Sa sré bon pou donn vitamine épi ranfors nout l’idantié, nout santiman d’ète rényoné, é sa sré in bon n’afèr !
In gayar l’ime pou shanté dann match fotbal, baskèt, sansa Andbal, épi galman dann bann fète i fé isi La Rényon, dann bann sérémoni ofisyèl Na. La marséyèz ! Akoz opa ! Mé galman konm di l’ot akoz pa la rényonèz ! Sa oui.
Justin
Sortir du système néocolonial de simple fournisseur des profits d’une société exogène
Toute bann léktèr zoinal Témoignages lé sirman o kouran dsi litilité roplante bann pyé d’boi pou anpesh lo dérègloman klimatik. Sé in problèm gaz (…)
In kozman pou la rout
Le Président américain recevra bien son homologue chinois, le 24 septembre 2026, comme il l’avait exprimé, lors de sa visite en Chine, en mai (…)
La limite de +1,5 degré risque d’être dépassée
La limite de 1,5 degré de l’Accord de Paris bientôt franchie
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?
Bann modékri andann forom
10 mé 2014, 11:33, sanm titienne
kombat’ pou la lang’ kréol, sé in litte i pran à nou lo kor, lesprit , nou lé fièr domène so kombat.
Mé, padonamoin, souvan lo kréol li oir fransè avan tou, mi rogrèt, paské à partir nout racine komin nou simante not’ idantité é nou lé for pli pou koz avek lo monde.