Un vestige de la société esclavagiste est en train de tomber
11 juin, parCourrier des lecteurs
Antandi in n’afèr intéréssan
11 octob 2021, sanm

Mézami, na poin lontan, mwin la rogarde in lémission intéréssan dsi manzé La Rényon sansa lo koman fère pou fé in manzé arienk avèk bande produi ni fé issi La Rényon : toute sak la fabriké téi sorte shé nou é té transformé shé nou é même dann lantouraz landroi la fé lo banké : la prèv nou lé kapabe nouri a nou par nou mèm si ni vé é si ni mète lo moiyin k’i fo.
Lo lémission-la i apèl Kalou-pilon, i pass dsi Rényon La promyère, in lémission avèk Jacky Revel, é ni pé dir li zoué dsi vélour an parlan la kuizine rényonèze avèk sak ni apèl a tor bande produi lontan-a tor, pars dann la réalité sé bande produi koméla k’i pé apèl sa. Pars sé koméla ké ni done ali favèr pou vréman é ni pé mazine ofiramézir bande produi-la i sava rotrouv la plass i mérite azot dann noute zassyète. Avèk bande rassine noute toute i koné bien konm sonz, manyok, kanbare é d’ote ankor i plante shé nou é ni pé dire k’i dévlope. Avèk toute kalité bon léguime néna i issi La Rényon, épi noute bande zépiss, san obliye lo kok bataye, noute bande frui. San obliyé ankor bande bon déssèr noute péi.
Antandi in n’afèr intéréssan : kossa i lé ? Friapin ; i pé fé toute avèk sa, é pé s’fère i pé fabrik in farine pou fé d’pain sansa gato, sansa ankor mélanj ali avèk la farine do blé. Pou kossa mi di sa ? Pars issi i fé pa la farine do blé é an pain é an gato i konsome 13 mil tone farine do blé. Si dann so kantité – la téi gingn ansèrv bande rassine-obliye pa lo bon farine i fé avèk la rouroute épi avèk konflore La Rényon-é pétète lo mapinm i apèl sorgho pou diminyé in pé noute linportassion mwin mi oi sa konm in démarsh dann dirékssyon noute lotosifizanss alimantère.
Antandi in kouyonade kant mèm : sé kante i di pou produi bande rassine i fo arash kann. Arash kann ? Alé oir néna rante sète mil épi kinz mil éktar an frishe. Alor, alon travaye frish-la. Antandi in n’ot kouyonade : la pa anparl do ri sansa pou dire la pa bézoin do ri pou ranpli lo bouzaron kréol sirtou ké lo ri i produi pa la Rényon. Inn la pa vré san pour san-i produi koméla – dé lé possib produi do ri issi la Rényon é ankantité konsékante... Ala in n’afèr méssyé Vienne, prézidan la shanm lagrikiltire i doi bien konète é poitan li la pa di in mo la dsi.
An touléka, pou linstan, sak mi rotien, sé ké bande zémission konmsa i pé fé avanss lidé noute lotosifizanss alimantère.
Courrier des lecteurs
Mézami , néna par-la dë somenn in sèrtin prézidan zétazini la di dann in konféranss de press li lé dakor pou ashté bannzil chagos mé sa sé in (…)
In kozman pou la rout
La Réunion dans la mondialisation sans protection
La Réunion dans la mondialisation sans protection
Ouverture hier à Sainte-Suzanne
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture