I diskite pa avèk in kouyon, i donn ali rézon

30 séptanm 2022, sanm Justin

Mézami, shak foi mi rapèl bande sobataz la lang, nou la konète — é ni koné ankor pars lé pa fini — par raporte lo kréol, mi majine kozman mwin la marke an-o la é dann mwin mèm, dann mon kèr, mi di nout pèp la bien bataye pou fé avans noute lang kréol rényoné.

Zordi mwin néna konm linpréssyon nou la fine avans in bonpé é poitan kan mi panss, la lang kréol rényonné sa sé in n’afèr noute pèp la fabriké, épi li la songn sa konm in zanfan, épi li la ansèrv sipor pou noute kiltir rényonèz. Eme son zanfan, oir ali grandi, oir son kapassité goumanté, sa lé natirèl sa ! Oir ali mor, sé sa ké lé pa natirèl ditou.

Mi koné bande fo profète l’anons la mor noute lang dopi lontan é poitan li lé la, li lé bien vivan, avèk 80 % dmoune kapab parl ali bien konmkifo-mèm an éta zordi d’ réklame son droi pou in déstin biling avèk la lang franssè. Lang kréol rényoné, mi di aou bravo ! Bravo lang popilèr porté par l’amour nout pèp zénérassyon apré zénérasyon, syèk apré syèk dopi lo tan la marine a voil ziska zordi.

Astèr mi panss sak la rojète ali, sak la panss li téi mérite in sèl rékonpanss dan la mor ; mézami sa sé zot zanfan ossi sa ! Alor pou kossa momandoné zot la rojète ali konmsa. Zot lé momon, zot lé papa, zot lé zanfan noute lang-la. El i mérite bien ni yème lang-la.

Nou té zéropéin é noute lang lé éropéin. Nou lété afrikin é noute lang lé afrikin. Nou lété malgash, shinoi, malbar é nout lang lé malgash, shinoi malbar. Nou té zarab é noute lang lé zarab. Ni sorte partou dsi la tèr é noute lang i sorte partou dsi la tèr.

Zordi ni réklam lo bilinguism, é nou lé an droi oir nout lang kréol rényoné biling.

A bon ékoutèr, salu.

Justin

PadportResponsabilité

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus