Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
21 zwin 2017, sanm

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj de fon dovan l’étèrnité, moin lé sir, vi l’androi ou i rès, ou osi ou la pa parti voté dimansh. Pou kosa ? Pars out parti l’avé pi kandida. Donk ou la pa fé out dévoir demoun avan nou la si tèmn bataye pou gingn lo droi pou voté. Mi pans ou lé kontan d’ou. Mé alon paryé si téi tir trant éro dsi out rovni pars ou la pa voté ou nora kour larté pou ariv biro d’vote ? Myé k’sa, mi pans pa ou la ranvoye la moityé out l’arzan préstasyon la ba dan La frans pars in moun i vote pa la pa in sitoiyin konplé sé in domi sitoiyin. Domi sitoiyin, domi l’arzan. Tok ! Pran sa pou toi !
Mon vyé matant k’i koz toultan la boush rouvèr sak ou i di i étone pa moin d’ou mé trakas pa ou la pa arienk ou tousèl i di sa :
I parétré in gran l’ansien prézantatèr télé i sort di in mové z’afèr po nou dsi lo Kikabri. I paré li na in blog dsi rézo la. Donk lo boug i ékri bann sitoiyin l’outremèr i yèm pa voté, mé i sote dsi l’arzan bann préstasyon sosyal… Mi anparl de sa pa pars sé in boug sélèb la ékri sa, mé pars kan ou i ékout radyo pèrkal ou i antan souvan dé foi z’afèr konmsa. Mèm i di i fo koup l’arzan si d’moun i vote pa é ot va oir si i vote ar pa san pour san.
Ankor in foi i pran anou pou in kaba, pou in tib dizéstif si zot i vé. Nou bann sitoiyin l’outromèr, ni koné ké sa. Manz konm koshon ! Kaka konm kanar ! Piss konm torti ! Domann pa nou pou travaye, domann anou arienk pou konsomé, é si sé nout mèrpatri k’i donn l’arzan pou ranpli nout bouzaron lé ankor myé. Konm bann déor i di : sé tou bon !
Mi arète tèrla, pars konm lo kozman i di : i dsikite pa avèk in kouyon, i donn ali rézon. Tok ! Pran sa pou ou é mète out moushoir par dsi.
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial