Projection du film « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple »
1er août, parMardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
8 zwin 2020, sanm

A ! I fé rir kan rantre nou ni tir défo bann moun étranj. Té i fé rir kan dann tan bann zansien téi di : dsi lo ban déyèr l’avé kat moun èk in shinoi.
I fé rir ankor kan bann demoun i sort déor rantre zot i tir n out défo : i di par ébzanp nout volaye griyé sé volaye la pousyèr, kan i di nou rényoné asisté ni vé lo bèr, larzann lo bèr épi la krémyèr dsi nout zénou. Sa i fé rir azot pou vréman.
I fé rir kan bann blan blan d’fon i gougnard bann moun tout koulèr La Rényon épi i trouv zot plis néna plis vis ké l’izine Beaufon. Mé i fé rir ankor plis kan nou étan bann yab zot i kritik nout lodèr. Fransh vérité i fé rir kan ni di bann morisien sé d’manzèr zako, é kan bann morisien téi di bann blan La Rényon sé in bann blan gri.
Mi doute pa ké leconte de lisle téi ri franshman kan li téi lans bann zin prékasyon rasis dsi Auguste Lacaussade. Mi doute pa par raport tousala.. Mi rapèl in zour dsi bitasyon la tèr in blan, kan son bann zoinalyé noir la mète an grèv li la fou in kou d’pyé dann lo parti inn an parmi-sanm pou li lo ménèr…I prétan par la mèm okazyon i di lété son frèr d’lé .
I fé rir kan in bann spéktatèr i gougnard bann zouèr foutball noir épi i graté azot, épi i pous bann kriyé, konmsi banna té dé sinz. Lé rigolo dé shoz konmsa.
Tousala i fé rir, mé ziskakan ? Ousa sa i amenn anou ? In pé i sasine inn é l’ot dann l’amérik. In pé lé pli mal soigné ké lé zot dann lopital. Inpé i déklansh la guèr sivil, in pé i ril loto, parl pi tout sak i ariv dsi la tèr… Ni pans nout viv ansanm lé konpatib avèk tousala. Ni proklam sa é ni pans nou lé sipèryèr demoun partou késtyon l’antant rant tout demoun. Mé ziska kan ?
In pé va diui, mé zot va di sa lé pa mové sa, lé mèm zantiy sa, i fé sa pou plézanté... Oui ziska k’i éspass dé shoz konm in pé partou dsi la tèr. I komans konmsa, mé défoi sa i tèrmine dann in gran malizé sosyal. Sé la k’lé tro tar, pars nou la pa pran lo bann désizyon k’i fo, kan i fo.
Mardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
In kozman pou la rout
Système à bout de souffle
Le Président de la Chambre de Commerce et d’Industrie de la Réunion prend acte de l’engagement de la Ministre des Outre-mer, relayé par la presse, (…)
À chaque annonce de fermeture de services publics, à chaque recul social, à chaque renoncement budgétaire, le même chiffre est brandi comme une (…)
Ce courrier fait suite à celui précédemment publié ayant comme titre : « Comment la conscience émerge-t-elle selon Antonio Damasio ? ». Je n’en (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)