I fo bien in zour dan l’ané pou bien mazine nout bann zansète mor antéré san sépiltir. (morso niméro 1)

31 octob 2019, sanm Justin

L’ané 2010 Paul Vergès la fini son dèrnyé manda prézidan konsèye réjyonal. Dann tan-la si zot i rapèl l’avé in gran sobat koz dsi la mézon bann sivilizasyon (MCUR). L’avé galman in gran sobatkoz dsu lo sor bann zésklav avan lo labolisyon. L’èrla, nout kalmarad, mor zordi l’avé komans parl an piblik dsi bann zésklav mor antéré san sépiltir. Si zot i rapèl bien l’avé in bann kriyèr d’nuite - pou moin bann révizyonis listoir La Rényon - téi ansèrv tout bann gran médya pou dénons bann zidé Paul Vergès dsu nout listoir, donk bann zidé nout parti, épi sète la plipar d’ moun onète téi krin pa d’rogard la vérité an fas.

Bon ! Zot va dir amoin : pou kosa an parl ankor zordi bann bataye lé déyèr nou - Bann bataye-la lé déyèr nou ? Antansyon pangar zot la pa déyèr nou ditou, zotlé ankor la, an parmi nou, apré diviz anou, apré konm ki diré mont lé z’inn kont lé zot, lé z’inn manipilé par bann zidé réaksyonèr, lé zot apré réklam la vérité ou nout pèp, pou son pasé, pou soufrans li la siporté, pou tout dézagréman li l’amenn avèk l i dopi dé tan é dé tan. Bataye-la, li lé pa déyèr nou, mèm si l port dsi nout listoir li lé bien prézan, li lé bien aktyèl.

A ! ziska zordi néna désèrtin i anparl lésklavaz vizaz imin pou La Rényon - sak té inimin la spass an déor, pa isi shé nou. Lésklavaz vizaz imin La Rényon ? Non, pa ditou, lésklavaz avèk son vizaz monstré konm partou kan néna zésklavaz. Bann zésklav kontan par raport lo sor téi rézèrv pou zot ? Pa ditou, pars bann zésklav lété an lite kont loprésyon, la dominsayon épi l’abèsmann l’moun. Zésklav soumi ? Sa i aranj désèrtin mé la pa la vérité. Zésklav maron oui ! Zésklav konbatan, oui ! Zésklavine té i avort pou pa gingn zanfan zésklav oui ! Suisid zésklav, oui ! Zésklav bien antéré dann simetyèr avèk la sérémoni k’i fo, la véyé k’i fo, la bénédikssyon rolijyèz ? Pa pou toulmoun. Pa ditou pou toulmoun.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus