Face à la menace d’une crise globale à La Réunion, le silence inquiétant des élus réunionnais
28 juillet, parImpact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
3 octob 2023, sanm

Mézami, si zot i sava dann in landroi i vande piman kissoi dann marshé forin, kissoi dann bann boutik léguime i vann piman galman. Si zot i rogarde bien dann zardin lé z’inn lé zot, mi panss zot la romarke in n’afèr. Opliss i sava, opliss ni oi nouvo piman in pé toute form.sirman zot i doi dir, bann piman-la sa la pa piman La Rényon.
Toute fasson, piman sé piman ! Poitan sa lé pa vré. Si nou l’avé piman sé in pé toute kalité lété fine abityé avèk La Rényon, épi avèk nou rényoné. Nou téi koné piman zoizo, piman martin, piman malbar, piman kabri piman zashar, piman sériz, anfin in takon kalité piman té fine aklimate avèk nou épi avèk noute natir. Nou téi koné zot gou, nou téi koné konbien ni mète dann noute kari, sansa noute rogaye pou pa k’i dékrosh noute mashoir.
Mé oila firamézir demoune la voiyazé zot la trouv nouvo kalité piman zot la fé pass sa la douane dann zot posh osinonsa otroman. Nou la komanss trouv piman-flèr é sa té pa noute gou, piman antiyé, piman marokin, tinizien : nou la trouv in pé té bon, épi in pé ni yèm pa tro lo gou - avan ni abityé konm dabitide.
Figuire azot lo piman lo pli for dsi la tèr l’ariv La Rényon é demoune la komanss plante ali. Pou manzé té pa parèye, pars kissoi son gou, kissoi son fors, té difissil pou abityé. Koméla i fé konkour an missouk osinonsa dovan lo moune konmsa… Mwin pèrsonèlman mi mète an garde ; alon fé antanssion ké noute piman anou i disparète sansa li kroiz avèk l’inn, avèk l’ote, li métissiz, li milatriz épi in zour ni apèrssoi noute piman lé pi la ; li égziss pi. Bann vyé va di, zot i ansouvien lo bon piman lontan vèr, blan, mov, ron, pointi, kabossé é l’avé d’gou pou kontante anou.
Dann tan-la nou téi koné pa l’inité d’mézir la fors piman mé sa téi vien antomatikman pou nou… Mézami mwin na poin arien kont piman nouvo, mi yèmré ni konsèrv galman noute pima n l’anssien pars sa i fé parti noute kiltir é sa lé kapital pou nou ; lo zour nou va di ni fé pi rougaye tomate pars lo gou piman i dénatir ali, gran malèr so zour-la. Ni manz ar pi noute rogaye sossis par rapor son gou sar pi lo gou-lidé lo gou ni fé kan nou la pankor mète ali dann noute boush épi li trayi pa nou.
Alor, antanssion nouvo piman oui, mé piman anssien ossi é lo gou noute manzé sirtou ; lo gou oté !
A bon antandèr, salu !
Justin
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Mézami fitintan, kan nou la romark la départmantalizassion téi pé pa done anou la Rényon ké nou téi vé, mi rapèl bien nou lété nonbré pou diskite (…)
In kozman pou la rout
L’agenda 2030 à La Réunion : le bilan interdit (2/5)
Nouvelles orientations budgétaires de l’Union européenne
Accélération de la crise du système néocolonial
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)