Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
3 octob 2023, sanm

Mézami, si zot i sava dann in landroi i vande piman kissoi dann marshé forin, kissoi dann bann boutik léguime i vann piman galman. Si zot i rogarde bien dann zardin lé z’inn lé zot, mi panss zot la romarke in n’afèr. Opliss i sava, opliss ni oi nouvo piman in pé toute form.sirman zot i doi dir, bann piman-la sa la pa piman La Rényon.
Toute fasson, piman sé piman ! Poitan sa lé pa vré. Si nou l’avé piman sé in pé toute kalité lété fine abityé avèk La Rényon, épi avèk nou rényoné. Nou téi koné piman zoizo, piman martin, piman malbar, piman kabri piman zashar, piman sériz, anfin in takon kalité piman té fine aklimate avèk nou épi avèk noute natir. Nou téi koné zot gou, nou téi koné konbien ni mète dann noute kari, sansa noute rogaye pou pa k’i dékrosh noute mashoir.
Mé oila firamézir demoune la voiyazé zot la trouv nouvo kalité piman zot la fé pass sa la douane dann zot posh osinonsa otroman. Nou la komanss trouv piman-flèr é sa té pa noute gou, piman antiyé, piman marokin, tinizien : nou la trouv in pé té bon, épi in pé ni yèm pa tro lo gou - avan ni abityé konm dabitide.
Figuire azot lo piman lo pli for dsi la tèr l’ariv La Rényon é demoune la komanss plante ali. Pou manzé té pa parèye, pars kissoi son gou, kissoi son fors, té difissil pou abityé. Koméla i fé konkour an missouk osinonsa dovan lo moune konmsa… Mwin pèrsonèlman mi mète an garde ; alon fé antanssion ké noute piman anou i disparète sansa li kroiz avèk l’inn, avèk l’ote, li métissiz, li milatriz épi in zour ni apèrssoi noute piman lé pi la ; li égziss pi. Bann vyé va di, zot i ansouvien lo bon piman lontan vèr, blan, mov, ron, pointi, kabossé é l’avé d’gou pou kontante anou.
Dann tan-la nou téi koné pa l’inité d’mézir la fors piman mé sa téi vien antomatikman pou nou… Mézami mwin na poin arien kont piman nouvo, mi yèmré ni konsèrv galman noute pima n l’anssien pars sa i fé parti noute kiltir é sa lé kapital pou nou ; lo zour nou va di ni fé pi rougaye tomate pars lo gou piman i dénatir ali, gran malèr so zour-la. Ni manz ar pi noute rogaye sossis par rapor son gou sar pi lo gou-lidé lo gou ni fé kan nou la pankor mète ali dann noute boush épi li trayi pa nou.
Alor, antanssion nouvo piman oui, mé piman anssien ossi é lo gou noute manzé sirtou ; lo gou oté !
A bon antandèr, salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture