Projection du film « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple »
1er août, parMardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
26 févrié 2013, sanm

Moin la lir dann zournal yèr, in sosyété l’il Maurice la désid fé in plantasyon légim la-ba dann Mozambique, in péi l’Afrik. I sava plant pou 350 éktar pou komansé, é l’ané 2014 va doub sirfas, donk va pous ziska sèt-san zéktar. Pou fé sa, lo sosyété i asosyé rant kapitalis rényoné, morisien épi bann éspésyalis l’Afrik di sid. Konmsa, banna i éspèr produi an sifizans pom tèr, l’ay, zonyon, zoranj épi in ta zafèr i pous dann jardin.
In bon zafèr ? Pétète oui, pars ofiramézir ké nou va pous nout ko-dévlopman an avan sar bon pou nou. Arzout èk sa, sak i fé dann l’agrikiltir i pé fèr osi dann l’indistri, dann la pèsh épi dann lo dévlopman lo bann prodiksyon... In bon zafèr ? Mé atansyon, pars dann sèt afèr i oi La Rényon épi l’il Maurice konm kliyan pars nou va konsome plizanplis légime èk frui é bann Mozambique alors ? I plant dsi zot tèr, pétète i fé travay azot pti pri épi la pa pou zot manjé pars solon bann kapitalis zot lé pa konsidéré konm solvab - zot lé o-flan ! Arzout èk sa isi La Rényon, konm la-ba dann Maurice, nou nana nout prodiktèr é alon fé atansion k’i ruine pa zot. In n’ot afèr ankor, pou nou rényoné, nou lé fine apèrsevoir, larzan i kite La Rényon pli vit k’i rant é an pli grann kantité, é bann kapitalis, si zot i èm bien alé plas zot larzan dann lé zot péi, sa i jene pa zot. Kite nout péi pou alé fé zot bèr in n’ot koté. Ni sort pa oir sa avèk lé dé l’izine kann i rès anou ?
An plis ké sa, ni pé domann anou bann konsomatèr l’il Maurice épi La Rényon kosa nou va gingn la-dan ? Nou va gingn légime épi frui bon marshé ? Kont dési mé fyé pa tro, pars sé in n’afèr nou la pankor vi ziska koméla. Nout plasman larjan va pèrmète anou fé rant bann kapito ? Kroi pa tro pars si pou transform krédi piblik an larzan privé nou lé bon, pou tyinbo bann kapito sir plas, mi pans pa nou lé kapab fèr. Biensir shakinn i pé fé sak li vé avèk son larjan, mé la pa normal nou lé touzour pèrdan... Dann la kopérasyon na in n’afèr banna i èm bien dir va fé rantre nou in rolasyon gagnan-gagnan !!! Sa in kozman mi èm, mé mi kroi pa tro pars konm i di dann fab La Fontaine, inn i tir maron dann fé é l’ot i anvoy sa déyèr son kravat... Par l’fèt, dimansh moin la parti marshé forin shodron. L’avé bann bazardyé téi vann tomat Madagascar. In pé téi vann kat éro lo kilo, d’ot sink éro, d’ot ankor plis. Sa i apèl pa ko-dévlopman, sa i apèl la spékilasyon, pétète mèm lésploitasion.
Justin
Mardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
Système à bout de souffle
Le Président de la Chambre de Commerce et d’Industrie de la Réunion prend acte de l’engagement de la Ministre des Outre-mer, relayé par la presse, (…)
À chaque annonce de fermeture de services publics, à chaque recul social, à chaque renoncement budgétaire, le même chiffre est brandi comme une (…)
Ce courrier fait suite à celui précédemment publié ayant comme titre : « Comment la conscience émerge-t-elle selon Antonio Damasio ? ». Je n’en (…)
Projection du film « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple » In kozman pou la rout « De kok i shante pa dann in mèm park poul » Système à (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)