I pran lo tan sirtou si i komanss par pèrde lo tan an paké !

16 zwin 2021, sanm Justin

Matante Zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spèss salté rouj-de-fon dovan létèrnité, i diré k’in foi ké zot la antann in n’afèr, pou zot bann rouj, sa la fine réalizé. Zot i obliye lo faktèr tan, pars dann toute lantropriz i fé dsi la tèr lo tan lé inportan. Mi oi koméla zot i roprosh méssyé Didier, prézidan, d’ète an rotar dsi son planning route litoral. Mwin pou ma par, mi trouv si sé kékshoze i doi rande sèrviss La Rényon é son popilassion pou dé dizène é dizène zané, ébin la pa bézoin préssé konmsa. La vitèss néna son tan é zot i koné sa in kozman toute demoun La Rényon i koné, épi i viv avèk, sof kan i ariv la politk, la i fo k’i fini avan k’i komanss. Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou réponss :

Mon vyé matante k’i koze toultan la boush rouvèr, mi trouv ou néna in sakré toupé. Pétète ou la fine obliyé, pé s’fèr wi panss lé zot la fine obliyé. Matante mi pé rafrèshi in pé oute mémoir : figuire aou, si l’avé suiv lo projé Paul Vergès pou la route litoral dopi in an la route lété fini é loto lété apré pass dossi.lo tram-train nora té fine travèrs dopi Sin Bénoi ziska Sin Zozèf avèk kate san pèrsone par navètte. Sai di pa ou arien sa ? Parèye pou lotonomi dann lénèrzi, avèk in miks énèrzétik : 2025 nou noré té fine gagn so lotonomi-la. Mi pé anparl aou la kiltir avèk la mézon dé sivilizassion, épi tan d’ote shoz lété dann karton Parti kominiss rényoné. Alor oui, la vitèss néna son tan, mé si i komanss par pèrde lo tan avan d’komanssé, épi arpèrde lo tan an route, épi pi konète oussa oute déyèr lé viré, lé for possib i ariv pa o bite épi ou sé arienk in fézèr d’katédral kassé.. Alé ! Tok, pran sa pou ou é mète oute moushoir par dsi.

PadportRégionales 2021Route du littoral

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus