I rèss arienk di domin, sé noute fote si nou lé pa otosifizan

9 mars 2022, sanm Justin

Dan la somenn mwin la anparl lotosifizanss alimantère koman sa lé nésséssère, é sa lé possib. Mé noute toute i koné sa sé in n’afèr k’i doi rante dann in planifikassion épi in vré roganizassion noute lékonomi d’prodikssyon…

Akoute amwin in pé : l’assé dir sak i fé la Rényon lé tro shère é zot posh lé plate é sé pou sa zot i profère ashté sak i sorte déor mèm si lo kalité lé faye-faye. Assé di sa ! Pars si sa lé vré dann in tan normal kan tangaj i pète lé tro tar pou panss sa.

Si bato i rante pi, si la prodikssyon mondyal lé kaparé par bande gran péi, si néna in krize – kissoi la guère, kissoi in pandémi, kissoi in tablatire la pa déklare son nom avan rantré, ébin kossa ni fé si ni gingn pa baze dsi nou même ? Kossa nou va fé si i rèste anou arienk larzan…zot i koné larzan sa i manze pa sa é pou ashté i fo néna. Si napoin, kossa i rèst pou fé ?

Oi zot même !

Dopi nou lé éné, in bonpé prézidan la fine suiv inn-a l’ote an franss. Lo moune rézonab é pa boushé a l’èmri, la fine signal dopi lontan dann kèl dévène ni pé artrouv anou si in grin d’sab i anpèsh lékonomi d’kontoir fonkssyoné… Alor kissa i sava pran son résponsabilité, kissa i sava gouvèrné donk prévoir alor ké lé tro tar. Aprésa, lé riskab ankor di sé noute fote : noute fote si i plante pi mayi, noute fote si nou lé anmank manyok, patate, kanbar, sonz épi toute sak i pé ranplass bande marshandize inporté ?

Noute fote sansa la fote sistème la mète issi ? Konm de koi lo sistème kapitalist épi néokolonyalist i konvien pa ditou l’imanité. Kan pou azouté bande gouvèrnman lé pa konpétan. Konpétan ? Mwin la anvi parl l’iode dann in pèryode i bonbarde bande santral nikléèr, ménass avèk bande bonb nikléèr taktik.I mank pi ké domin l’iode i vien a manké.

PadportResponsabilitéUkraine

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus