I vo pa son dé tone gaz karbonik largué dann syèl !

24 out 2010, sanm Justin

Méssyé Luc Chatel la vni bate in karé La Rényon. I paré li la vni oir koman la rantré éskolèr i éspass issi. Li di ossi, li la vni rann in vizite son bann konpars l’Ump.
Vi k’nou la poinn bilan, ni pé sèy fé inn, par nou minnm pou oir kossa sa i vo. Pou lo promyé poin, dizon l’avé pa bézoin ali. Pars, dé tou-tan, nana la rantré é na poin minis pou vni agarde sa avèk in loup. Par dsi lo marshé pou dir toute i marsh pil-poil. Sof ké nana ankor san dis mil ilétré, é dépi in bon koup de z’ané, i di anou toute i marsh byin. Moin na plito linpréssyon k’i marsh an sharète shaviré, tou lo moin, i marsh an ping-an-pyang. Mé sa in l’opinyon k’i rogarde amoin solman.
Pou son vizite son bann dalon l’ump, sa sé in n’afèr k’i rogarde azot rantre zot, mé moin na poin linpréssyon sa la kass kate pate in kanar. Touléka, moin la pa tro antann bate tanbour la dsi. Mi sipoz, li la di banna i fo fé gingn la droite partou. Rant dir é fèr nana in bon diférans.
Touléka, moin la pa antann ali parl Serge Copy. Moin la pa antann ali kondane lo rasism. Li la pa di in sèl mo déssi lo réspé k’i fo an avoir pou bann Rényoné, konm moin, é konm tou lé zot. Donkalor, si i fo done in note son voiyaz, note-la i trap pa la moiyènn. I pé mèm dir, sa i vo pa lo dé tone gaz karbonik, la fane dannn l’atmosfèr pou aminnn ali issi, é pou arminn ali la-ba.

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus