
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
10 zanvié 2018, sanm
Mon shèr nové, mon spès salté, rouj do fon dopi l’étèrnité, mi sava dir aou in n’afèr. In n’afèr sinp ! Par raport tousa bann rényoné i zigil gouvèrnman fransé. Zot i vé si ! Zot i vé la ! La pa asé d’sosi ! La pa asé d’sola ! Na tro d’tèl shoz ! Na poin asé, tèl ot ! Tout sak gouvèrnman i fé, nou lé pa kontan. Ni zigil, ni zigil mèm ! Di amoin in n’afèr, mésyé lo rézonèr, ou i pans pa gouvèrnman fatigé par z’ot kozman in zour lé riskab anvoye anou fèrfout ? Lès anou konm bankal dann fon kanal ! An touléka, moin pèrsonèl, mi pans sé in n’afèr v’arivé. Tok ! Pran sa pou toué !
NB Bankal dann fon kanal ? In dovinète pou trouv lo nom « gronouy »
Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr, si mi konpran aou bien, ou l’apré di amoin : tro d’zigilé i rolash ! In sitoiyin i koné viv pou vréman lé rézèrvé, lé zantiy, i domann san tro domandé, i réklam san tro réklamé. La sharité mon bon mésyé gouvèrnman !!!
Alé dodo don matant ! Na dé fason domandé : inn ou i domann siouplé, l’ot ou i réklam out du. Promyé ka, mon pèrsonèl mi shass pa èk sa. Pou komansé mi kroi pa bann rokour grasyé ! L’ot fason sé kan ou i réklam out di. Inn dé légzanp si ou i vé :
- réklam l’égalité dann travaye rant lé z’inn é lé z’ot, sa la pa grasyé sa ! sa ou i réklam out di é sa lé forséman in n’afèr a fèr. Dabor, souvan dé foi, i pé pa apèl sa ni in domann, ni in sinp réklamasyon, i pé apèl sa in lite é la lite in pèp sé in n’afèr lé bien réspéktab. Konbienn tan bann zésklav la lité pou z’ot libèrté ? Mèm si té i fo zigil lo mètr épi bann la koloni, té i falé fèr. Bann z’angazé osi la rovandik l’abolisyon l’angaz man afors bann z’angazis té i réspèk pa z’ot kontra ; ni pé dir té lézitime zigil lo l’angazis épi la koloni, épi roprézantan bann z’anglé.
- Anou mèm, l’égalité la mète détan é dé tan pou fé aplik la loi 1946. Zordi ni réklam plis l’otonomi. I pé pa dir ni domann tro ! Donk si ni zigil lé z’inn épi lé z’ot, i fo pa trouv sa konm in n’afèr lé pa normal, sa sé nout di kom pèp rényoné é sa sé nout droi. Matant, i zigil zamé tro kan sé pou out bon droi !
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Mézami, mo bann dalon, mi panss zot i koné zistoir-la é pétète zot néna in linterprétassion.Mwin pou mon prop konte, mi oi sa konm in kékshoz (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)