I zigil zamé tro kan sé pou out bon droi

10 zanvié 2018, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj do fon dopi l’étèrnité, mi sava dir aou in n’afèr. In n’afèr sinp ! Par raport tousa bann rényoné i zigil gouvèrnman fransé. Zot i vé si ! Zot i vé la ! La pa asé d’sosi ! La pa asé d’sola ! Na tro d’tèl shoz ! Na poin asé, tèl ot ! Tout sak gouvèrnman i fé, nou lé pa kontan. Ni zigil, ni zigil mèm ! Di amoin in n’afèr, mésyé lo rézonèr, ou i pans pa gouvèrnman fatigé par z’ot kozman in zour lé riskab anvoye anou fèrfout ? Lès anou konm bankal dann fon kanal ! An touléka, moin pèrsonèl, mi pans sé in n’afèr v’arivé. Tok ! Pran sa pou toué !

NB Bankal dann fon kanal ? In dovinète pou trouv lo nom « gronouy »

Justin la fé pou répons :

Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr, si mi konpran aou bien, ou l’apré di amoin : tro d’zigilé i rolash ! In sitoiyin i koné viv pou vréman lé rézèrvé, lé zantiy, i domann san tro domandé, i réklam san tro réklamé. La sharité mon bon mésyé gouvèrnman !!!

Alé dodo don matant ! Na dé fason domandé : inn ou i domann siouplé, l’ot ou i réklam out du. Promyé ka, mon pèrsonèl mi shass pa èk sa. Pou komansé mi kroi pa bann rokour grasyé ! L’ot fason sé kan ou i réklam out di. Inn dé légzanp si ou i vé :

- réklam l’égalité dann travaye rant lé z’inn é lé z’ot, sa la pa grasyé sa ! sa ou i réklam out di é sa lé forséman in n’afèr a fèr. Dabor, souvan dé foi, i pé pa apèl sa ni in domann, ni in sinp réklamasyon, i pé apèl sa in lite é la lite in pèp sé in n’afèr lé bien réspéktab. Konbienn tan bann zésklav la lité pou z’ot libèrté ? Mèm si té i fo zigil lo mètr épi bann la koloni, té i falé fèr. Bann z’angazé osi la rovandik l’abolisyon l’angaz man afors bann z’angazis té i réspèk pa z’ot kontra ; ni pé dir té lézitime zigil lo l’angazis épi la koloni, épi roprézantan bann z’anglé.

- Anou mèm, l’égalité la mète détan é dé tan pou fé aplik la loi 1946. Zordi ni réklam plis l’otonomi. I pé pa dir ni domann tro ! Donk si ni zigil lé z’inn épi lé z’ot, i fo pa trouv sa konm in n’afèr lé pa normal, sa sé nout di kom pèp rényoné é sa sé nout droi. Matant, i zigil zamé tro kan sé pou out bon droi !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus