I zoué pa èk in n’afèr konm sa !
I zoué pa èk déstin l’imanité !

8 zanvié 2010, sanm Justin

Nana kèk z’ané, la plipar bann péi la sign protokol Kyoto pou anpèsh l’éshofman klimatik. Bann gran péi konm Zétazini la pa sign sa, épi d’ote gran péi la pa réspèk sak zot l’avé angaz azot pou fé. Boudikont, bann péi sak lé pli danzéré déssi la kèstyonn l’éshofmann klima, kisoi zot lété pa la èk sa, kisoi zot la fé solman sanblan. Rézilta ? L’imanité lé komé-la plis an danzé ké li lété kan la sign protokol Kyoto.
Aprésa la diskite pandan in n’an pou trouv in bon solissyon, mé kan l’ariv Copenhague, lo z’afèr la foiré. Bann péi sak lé pli ménassé la domann k’i fé lo néssésèr pou k’la tanpératir i goumante pa plis in dégré é dmi... L’èr-la, la réponn azot sar dé dégré. Pli pir, la done a konprann sar pa in vré l’obligasyon. Kan i koz konm sa, sa i vé dir lé pa tro désidé fé sak i fo, pars souvan dé foi, promèss bann péi rish, sé promèss-rakyé patanté : kan lé sou, i di k’i boir pi, é kan lé pi sou, i arkomans.
Dann toussa, nana in késtyon séryé-an parmi d’ote, séryé galman ! Ala lo késtyon ? Si la tanpératir i goumante dé, troi, sansa kat degré, nivo la mèr, konbyin li sar monté ? Dé, troi, kat mète. Bin alor, bann péi lé pa tro déssi la otèr, lé plate mèm, koman zot va fé ? Oussa zot v’alé ? Déssèrtin bann pèp lé kondané pou disparète, sar blizé alé landroi pèrsone i vé pa d’zot. Nou mèm, si lé konm, sa dan kèl Éta nout péi sar randi ? Kisa k’i pé dir sa par avans ?
Sa la pa in zèI. I zoué pa èk in n’afèr konm sa ! I zoué pa èk déstin l’imanité ! Fransh vérité.

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus