Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
6 mé, sanm

Mézami, zot konm mwin, nou néna in téléfone é téléfone-la i done anou in pé ransègnman dsi in pé tout sort shoz… Li pé ansèrv ossi pou téléfoné mé opliss i sava opliss li indik anou d’ote zafèr. Sé konmsa ké néna kék zour mwin té apré rogarde kissa lé propriyétèr bann gran média dan La franss é konbien bann zanimatèr védète i gingn o moi. Alé rogardé zot va oir mé mi pe dir azot par avanss banna i gingn in ta avèk in paké larzan.
Dabor pou bann propriyétèr mwin la vi ké la plipar sé bann milyardèr é lé pa étonan si zot i défann pa lo poinnvizé bann travayèr mé sète lo patrona-an fézan sanblan zot lé inparssyal — Pou zot kan néna in manifèstassion kont gouvèrnman d’droite néna tré pé d’moune pou manifèsté. Souvan défoi zot i done lo lévaliassion la poliss é kan sé la poliss é ké lo gouvèrnman lé a droite wi pé ète sir é sèrtin lo nonm demoune lé divizé par dë.
Astèr pou bann zanimatèr védète épi bann gran zoinaliss, zot lé pa péyé avèk in lanss-pyèr mé avèk bèl-bèl shèke si tèlman mwin lé toultan a domandé kèl koz zot i défann é pou ki oziss zot i pran parti… D’apré mwin san z’ète inzist par rapor azot, mi diré la plipar d’tan zot i maryé avèk l’idéolozi dominante, sète zot i fabrik zot mèm épi sète i suiv lo kouran bann zidé réakssyonèr.
Mwin néna in kamarad kominiss é li di amwin touzour li rogarde a titré bann télé réaksyonèr mé li rèss kominiss. Souvan mi di ali sa i doizète difissil pars zamé bann télé-la va pran fé é koz pou nout bnnn zidé pars o fon zot mèm zot lé anti-kominiss é zot i rèv in sèl zafèr sé d’kraz anou. Mé son zyé lé a li, alor si mi pe dir in n’afèr mi di mé san k’sa i shanj son zidé — son manyèr oir lé shoz..
O fète pou kossa mi di azot sa ? Pars pou mwin néna bann zidé dominante é a l’èr ki lé lidéolozi dominante èl lé anti-kominiss é ni vé ni vé pa, zot i prétan zot lé obzéktif, mé o fon zot lé mèm konpliss avèk lidéolozi dominante. Koman konbate la klass dominante si ni épouz son bann zidé épi son lidéolozi ? Mi oi lé dir, sof si ni komanss par konbate lidéolozi dominante donk si ni pran son kontropyé.
A bon antandèr salu !
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)