Ilétré pars lo pouvoir la désidé ! Handikapé par désizyon ofisyèl !

5 octob 2020, sanm Justin

Mé zami, in kyète pa, sa sé solman in kou d’gèl-dizon in l’invitasyon pou rofléshi dsi i sityasion paradoksal. Pars shak ané, bann sèrvis l’INSEE i anvoye bann zankétèr dsi la rout ziska la kaz demoun pou kont konbienn moun lé ilétré. Ilétré ? I aparé sa i vé dir ou i gingn pa konprann in tèks sinp é ou i gingn pa dir kékshoz a l’ékri avèk in tèks sinp. Moin néna in diksyonèr ki di : in ilétré sé in moun inkilt lé sansa pa tro kapab lir épi ékrir. I parétré néna san sèz mil pèrsone lé konmsa La Rényon.

Donk tousa d’moun lé ilétré dann la lang fransèz é kisa la désid zot téi doi mézir azot avèk la lang fransé ? Lo pouvoir politik kolonyal. Ni pé fèr in romark : dizon nout ziz lingistik sé la lang bann zanglé bin mi koné in paké d’moun an plis lé paré pou rant dann katégori bann zilétré.. Mé antansyon nou lé kiltivé an kréol nou é si nout ziz lingistik sé lo kréol rényoné é si ni aprann dé troi téknik sinp lé posib ni sort dann ran bann zilétré an dé tan troi mouvman !

Astèr si nou l’aprann fransé é si ni koné arienk inn-dé téknik pou lir épi pou ékrir mé solman lo téknik san la kiltir d’apré zot ni sort an déor lo katégori ilétré, sansa, ni sort pa é si nout kiltir sé lo kréol rényoné ébin nou lé touzour ilétré non ?..agard amoin, si mi sava dann langlétèr mèm si moin la fé l’anglé in paké d’zané, zot i pans pa pou bann zanglé moin sré in ilétré é l’Anpe laba li lé bien kapavb fé konprann amoin sa.zot i pans pa.

Alor pou arpran dopi lo komansman : kisa la désid nou lé ilétré solon lo ziz lingistik fransé ? Lo pouvoir politik kolonyal. Kisa la désid nou lé andikapé dann la lang bann fransé, Sé lo politik kolonyalé aré kan li la fini fé tousa déga dann nout pèp, ala ké li anvoye son bann vizitèr konté : konbien ni lé. Aprésa i désid vanj kont lilétris é afors vanjé tro vanjé nou lé touzour in ta avèk in paké banna i batiz anou ilétré, andikapé lingistik.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus