In bon késtyon ! in késtyon sèryé ! In bon répons i pé pèrmète anou rolèv la tète !

29 avril 2014, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin.

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité,

M’a dir aou i n’afèr. Na kékshoz i fatig amoin. Kosa ? Sé l’orgèy, avèk la prétansyon bann rouj-de-fon. I diré zot i kroi zot na rézon toultan par raport lé z’ot parti é par raport lé z’ot zonm politik. Lé konmsi zot i fé pa d’érèr. Lé konmsi zot na toultan rézon par raport lé z’ot. In légzanp ? Dann mon mémoir, sa i komans dopi promyé rout litoral kan d’apré zot la rout Sin-Dni ziska La Posésion té i doi pass par La montagn. Mi souvienn sa konm si lété yèr : dabor inn zot té i vé pa k’i siprime lotoray épi zot téi vé in rout par la montagn, mé lo préfé dann tan-la la kal azot pars pou li sa téi rovien tro shèr. Moin na d’ot légzanp : la rout tamarin zot té i vé té i pass l’androi li pass koméla, alé oir n’arté méyèr marshé pass dsi la kote. In n’ot légzanp ? Lo nouvèl rout litoral. Na arienk zot lé kont sa, pars konm k’i diré zot la tranp dann in bin « moin na rézon » dopi zot lé éné. Poitan zot i koné bien, ni koné bien, ni vé, ni vé pa, lérèr lé imène, donk tout demoun i pé tronpé, zot osi, zot i pé tronpé… Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :

Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr,
Moin lé bien kontan antann aou dir sa. Mi pans mèm ou noré di rod ankor dann lo tréfonn out koko plis légzanp, konmsa demoun nora bien konprann dsi shak z’afèr konsékan, nout parti, dopi li égzis, na rézon é kan ou i pans li na tor, la vi, in zour i fini par donn ali rézon. Domaj na poin in liv listoir nout parti avèk tout bann gran déba, konmsa bann nouvèl zénérasion i pé rann azot kont ziska kèl poin nout parti na rézon é ziska kèl poinn-vizé lo shoi kont li nora fé anou d’tor, ral anou an aryèr plito ké mète anou anlèr. Na poinn matyèr nout parti la pa vni éklèr nout lantèrn pou nou oir in pé klèr dann sak i fo fèr pou nout péi.

Biensir, moin na poin la plas pou di tout, mé mèm si moin l’avé la plas moin nora ézité pars moin nora obli dé shoz inportan.Vi parl promyé rout an kornish ? Sa sé in bon légzanp, é sa i amont bien kèl kalité danzé ou nana kan ou i fé pa travay out tèt. Kèl danzé ou i gingn pa évité, kan out mouvman, sansa out parti, na poin in listoir épi in kiltir konm k’i fo. Lé pa lo ka nout parti, pars li la fine réfléshi dsi tout bann késtyon inportan pou La Rényon é mèm pou l’oséan indien épi lo mond. Dann son patrimoine (imatèryèl) nana tout in kantité réfléksion dsi in pé tout sizé sak i kont pou vréman... La pa lo ka lé z’ot parti é sé pou sa ké nout parti lé bien itil pou nout péi épi pou d’ot ankor... Mi souvien, dann in formasion, nout kamarad Paul té i di : « Pou kosa, kan listoir i fini par donn anou rézon, nou lé pa la pou réponn prézan ? ». In bon késtyon ! In késtyon sèryé ! In bon répons i pé pèrmète anou arlèv la tète pou ropran nout marsh an avan. Tok ! Pran sa pou ou.

 Justin 

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus