Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
23 zwin 2014, sanm

Bien bonzour madam Intel ! Ou lé bien, moin lé bien ? Madam Intel, vou la, vou sé in moun i èm aroz zardin !. Mi voi aou a travèrs mon bordir kalimé. Matin, soir,-soir ,matin vi aroz mèm. Arzout èk sa, dann out arozaz na poinn triyaz : kisoi flèr d’Frans, kisoi flèr d’isi, kisoi lo tin, kisoi pèrsiy, kotomili, kaloupilé, vi aroz mèm, kisoi l’orkidé, kisoi rakète, vi aroz. Shakinnn i gingn pou son kont é dé foi plis ké son kont !. I pe dir vi èm vot plantaj. Anplis ké sa out zardin lé prop, vèy pa koman..i diré vi fé la shass zèrb ké ou i batiz mové zèrb.. M’a dir aou in n’afèr, rant bann plant na poin zèrb ditou, lo do out tèr lé konm in kolé plimé.
Poitan, mi koné pa si ou nana si tèlman rézonn fèr konm ou i fé. Pou kosa mi di sa ? Pars moin la lir par-la, mète la paye otour d’bann plantaj, sa lé bon. Dabor inn, ou i fé in lékonomi d’lo pars bann boushon la paye, sa i ramas de lo é oplis ou i mète épi ou i ronouvèl bann boushon la paye, omoins ou lé blizé arozé é ou i koné, koméla, dolo, sa i pèy sa..é moin lé sir, ou mèm, an promyé i doi di, out ti rékolt la pa pèy le lo… Mi souvien, na poin si lontan la shanm l’agrikiltir la fé in zourné pou amontr bann plantèr koman anpay zot plantrasion konm k’i fo. Arzout èk sa, boushpn lo zèrb, sa i dékonpoz avèk l’imidité é sa i anrishi la tèr ou l’apré travay. La pi bézoin mète tro konpos préparé, fimyé é sirtou i pé évite l’angré. L’angré ? Oui, l’angré i angrès zordi, i amégri dan l’avnir. Sa i fo pa obliyé !
Mi sort lir in pti lartik dann zournal é l’artik la, mèm si li lé pti, li pèrmète aou aprann bone shoz pou aranz out prodiksyon. Inn ou i pé an avoir lo mèm rannman, défoi mèm in méyèr, épi ou i abiz pad dsi produi shimik, troi sanm pou moin sa lé méyèr pou la santé. Aprésa, sa i pèrmète anou évit anrishi bann kapitalis, bann z’inportatèr, é gonf zot pla... Lé vré, mi parl in pti zardin, mé sa lé vré pou bann moiyin zardin, konm pou bann gran, konm pou bann bitasion La Rényon. Donk, in bon konsèy pou l’agrikiltir nout péi !
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial