Crise de l’eau à La Réunion : les réserves agricoles arrivent à sec
25 septembre, parLe Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
31 zanvié 2013, sanm

Na in pé d’moun i kalkil, bann Rénioné na poin bone tèt : bann marmay konm bann gran-moun. Sé pou sa zot i sava di partou, l’ékol La Rénion nana in gran l’ènmi i apèl la lang kréol rénionèz. Sé li l’otèr si nana in takon z’ilétré dan lo péi, sé li l’otèr si l’édikasion nasional i gingn pa fèr fas son bann mision minimom, aprann demoun lir, ékrir, konté. Sé lo kréol l’otèr ? Donk, alon fiziy lo kréol konm in l’inspèktèr primèr té i di, na in pé d’tan, mé pa tro.
Na in késtion i tourn dan mon tèt : l’ékol, ki soi pou an-kodé, donk ékri in mésaz, kisoi pou dékodé, donk gingn lir épi konprann ali, lé blijé baz dsi in sèl lang, sansa li pé baz dsi plizièr lang. Si li baz dsi in lang, i fo tié lé z’ot. Si li pé baz dsi plizièr, tout i doi ko-abité. Oplis mi sèy mèt amoin in pé o kouran, oplis mi romark la tèt demoun nana in bonpé kapasité. Dann in pé péi, l’ékol i fé an plizièr lang : ni koné Sésèl ? L’ékol la-ba i fé an kréol, an fransé é an anglé. L’ékol Moris osi i fé an plizièr lang : obli pa, dépi 14 zanvié 2012, kréol morisien la fé son rantré dan l’ékol.
Na dé-troi zour, mi gard télé. L’avé in l’émision dsi bann masaï. Té i parl l’ékolozi, tourism, protéksion bann z’animo. Ni pé anparl sa in n’ot zour ; Mé moin la antann, késtion l’alfabétizasion, késtionn lir épi ékrir, bann masaï i baz dsi lo masaï li-mèm, dsi lo souahili, dsi l’anglé. Donk, bann z’anfan épi bann jèn masaï i aprann troi lang an mèm tan : la lang matèrnèl, la lang la majorité d’moun péi Kénia, épi l’anglé pars Kénia té in koloni bann z’Anglé.
Aprésa, kosa i fé si bann jèn i arèt pa la ? D’apré sak moin la konpri, si ou i apran plizièr lang avèk zot prop tik-tak pou fonksioné, ou i pé aprann d’ot. Akoz pa kat, akoz pa sink, akoz pa plis ? Moin lé sir, in pé l’apré di, Justin, la tèt la bloké. Poitan, moin la fine antann bonpé d’moun instruyé apré di z’afèr konm sa. I doi an avoir kékshoz vré la-dan ! Zot i pans pa ? Donk, mon konklizon : la lang matèrnèl, sa in bon zoutiy. Si i asosié ali avèk in lang nasional épi in lang nout z’ansèt, mi pans sa sré in bon médlé. Fransh vérité !
NB : Mi koné in famiy. Zot na la shans, lo momon na in lang matèrnèl, lo papa na inn, é zot i viv dan la Frans. Dan zot famiy, na in tan pou koz la lang la momon, in tan pou koz la lang lo papa, épi in tan pou koz la lang fransé. Biensir, sé in disipline shé zot. Akoz pa, pou sak i gingn, isi La Rénion, in tan an kréol rénioné, in tan an fransé, épi in tan an anglé... an shinoi... sansa an tamoul ou sansa d’ot ankor pou sak i koné bann lang-la ? Zot i pans pa bann marmay, aprésa, nora té bon pou fé pèt la kol ?
Justin
Le Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
Yèr matin mwin té apré rogarde nouvèl dsi antenne é l’avé in linvité téi parl dsi la farine maniok. Lo ga téi parl in kopérativ maniok dann sid (…)
In kozman pou la rout
Le secrétaire général du Parti communiste chinois invité par le président des Etats-Unis
Que doivent les anciennes puissances coloniales aux populations des pays et sociétés qu’elles ont dominés ?
Trafic entre janvier et août 2026
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?