In bon prinsip : prévnir plito k’gérir !

30 avril 2019, sanm Justin

In zour, in plantèr la di amoin konmsa, li profèr grate son bitasyon avan zèrb i pous. I paré sa lé valab pou zardin, pou bann bordir shomin, valab pou la kour d’moun. Sél problèm, souvan dé foi, ou l’apré angaj in kours initil avèk la natir é dann in ka konmsa sé la natir k’i komann é pa lo moun.

Mi rapèl kan l’avé ankor lo train, isi La Rényon, bann pèrsonèl CPR té i déplas dann bann drézine épi zpt téi antrotien la voi : kisoi in bordir galé la dégréné, kisoi zèrb la tro pousé, kisoi ankor bann bar do boi i soutien lo bann raye... Dann tan-la téi pran pa lé shoz a la lézère é lo poin d’onèr bann z’ouvriyé lété d’an avoir in voi bien prop, bien antroténi, téi doi fé plézir azot.

In zour moin la parti dan La Frans lété néna in bon koup do tan, lo bann voi féré lété an nik téi falé oir. Lo tan la pasé épi moin la arfé in karé dann péi déor é moin la romark téi fé pi in vré ka avèk la propreté : zèrb téi pous konm poil dann trou d’né demoun san prékosyon. Lo bann voi zot mèm lété pi sa ditou.

Mi anparl lo train, mé mi pouré anparkl shomin, mi pouré ankor parl bann boi épi brousaye dsi l’bor shomin… Mi sort alé Sintandré é moin la vi bann zarb kasé, arashé, apré sèk an plas é moin té a d’mandé si néna poin in travaye sèryé pou vérifyé zi bann pyé d’boi lé pa riskab tonbé. Mon répons ? Zordi néna tro progré fine fé dann bann z’afèr konmsa é moin lé sir lé posib prévoir an avans nsak i fo koupé, szak i fo trété, sak i fo élagé konm i di. Plito k’in pèrt de tan nora té sirman in gainn tan.

Pars, dann tout domenn, i pé souvan soign in kor kan li lé malade, mé la pa toultan. Mé plito ké gérir mi pans i soré pli éfikas prévnir. Pars, sa in bon prinsip in n’afèr konmsa é in pé, pou myé fèr, i dovré plis prévoir.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus