Application de l’APE : vers plus de chômeurs que de salariés à La Réunion
8 août, parUne catastrophe se prépare dans l’indifférence
18 mars 2017, sanm

Lo gran l’opital Bambao Mtsanga la komans l’ané 2012. Sé in l’antropriz shinoi la konstrui l’opital la. L’anbasadèr la shine dann Komor épi lo minis la santé la sign in dokiman poula résésyonn lo lopital, ziska moi d’séktanm la rouvèrtir lo lopital. Dannl’opital la nora in sèrvis péeyatri, in sèrvix zinékolozi avèk anplis d’in sèrvis pou bann z’irzans épi dé blok pou fé bann z’opérasyon.fin. In nouvo l’égzanp la kopérasyon rant La shine épi la répiblik Komor.
Moi d’mé par koté Moroni bann l’antropriz i sava done lo promyé kou d’piosh pou komans konstrui lo pli gran l’opital : plis troi sa sinkant li, avèk in bann infrastriktir modèrn i sort diréktoma, dann la Shine. Pou konstrui l’opital la, la shine va mète in gro some l’arzan ladan. Lopital la nana l’anbisyon pou akèy bann malad i sort komor épi bann péi l’afrik épi d’ot ankor.
NB In romark kant mèm : Si La Shine i ède bann zil komor konm èl i ède koméla, mi oi pa pou kosa i fé pa lo zé dé z’il dann komor é i préfèr fé sa dann l’il Moris pars pèrsone la pa di bannzil komor té pa kapab akèy bann z’atlète épi roganiz bann konpétisyon lo zé dé z’il Té pa bézoin Moris pou vol lo tour bannzil komor pou lo proshin zé dé z’il.
A partir d’moi d’avril l’inivèrsit sésèl v amète an lign in kour dsi lo l’ékonomi blé. Lo bann kour sar gratuit é bann z’étidyan i pé fé inskri azot dé ké lo bann kour sar an lign. Madam, Hoareau Marie Reine i vant lo bann kour pou in péi konm Sésèl nana si tèlman la kapasité pou dévlop lo l’ékonomi blé
Siklone Enawo la fé gran déga dann Madagaskar : i parl sinkant mor, bann kiltir détrui, épi in bonpé z’animo mor. L’èd internasyonal i komans solman arivé é bann malgash va oir sa in bon zyé, mé na poin arien pou lite kont la nartir. Avèk 2 siklone shak ané, Madagaskar sé lo péi i koné lo plis météore la. Arzout avèk sa, konm sé lo sinkyème péi lo pli pov dsi la tèr, kalkil in kou bann déga sa i fé. An plis si i fo toultan arkomans sak lé fini fé zot i konpran la pa in sor anvyab. Arzout èk sa lo péi lé pa vréman mète dé li é lo réjime néokolonyal i aranz pa lé shoz. Armète avèk sa lo l’instabilité politik é zot va konprann dann kèl tablatir nout bann kouzin malgash i viv.
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Dopi bann zané soissant néna dann lo mond in gran mouvman d’dékolonizassion. La plipar bann péi la vni koloni momandoné la kass zot shène épi la (…)
In kozman pou la rout
Traité liant l’Arabie saoudite, le Pakistan et la Turquie
L’île-fracture : l’aménagement en question (5/5)
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial
À La Réunion l’école est obligatoire et doit être gratuite