In déni, sé in déni, kisoi dan la politik ou sinonsa dan tout sort z’afèr !

18 avril 2013, sanm Justin

Na poin lontan, in gran pèrsonaz gouvèrnman fransé la di, an rogardan azot dann blan d’zié, mi pé dir azot moin la poin in kont bankèr dann péi étranzé, moin la mèm zamé an avoir. Kan li té fine démisione konm minis, li la parti souf dann zorèy lo ziz d’instriksion, li nana in kont bankèr dann péi étranzé. Dann télé, in psikolog la di, li lété pri dan lo spiral la mantri. La di, lo boug té dan lo déni.

Kan l’ariv z’éléksion dépité, madam Bello té i sar di partou, PCR i èm pa bann fanm, é i fé tout pou anbar azot shomin. Mé demoun i koné in pé lo tik-tak la politik la di si madam Bello lété in zour Konséy zénéral, té par lo parti, si èl té dépité, sé par lo parti galman an dé kou o moins. Si èl la vni mèr, sé par lo PCR é tout bann konba li la vanj dann komine Sin-Pol. Moin lé a d’mandé si sa la pa ankor in déni.

Dann komine Sint-André, nana in mèr i déklar, lo PCR la fé tout sak i fo pou sèy kas son karièr politik. Li la fine obli bann konba Paul Vergès, Laurent épi Claude Hoarau, san konté bann bon kamarad Sint-André la améné pou la rézistans kont la droit. Li la mèm obli bann militan Sin-Lui, Lo Por, La Posesion, Sint-Sizane é lé zot kan banna té i sava amèn kanpagn dann Sint-André. Zordi, li la fé in gro l’érèr… noré pa ariv ali si, konm tout lé zot kandida, li l’avé aksèp bann résponsab lo PCR i okip son kont kanpagn. L’èr-la li artourn kont lo parti. An pasan, li obli in pé lo patoi bann zirist kan i di « nul ne peut se prévaloir de sa propre turpitude » . In déni, ankor in kou, in déni. Lo déni, sa i mank pa dan la politik é dan tout sort z’afèr… in manièr kashièt la vérité, épi dégiz lo mansonj an vérité.

NB : An parmi bann déni, nana inn lé souvan dan l’aktialité, sé lo déni d’grosès… kan in moun an voi d’famiy i pans li lé pa, li kroi dir konm fèr ké li lé pa. Li zir li lé pa ansint, ké li la zamé été ansint, avèk tout lé konsékans sa i pé an avoir. In déni, sé in déni.

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus