In drol négossyassion rante zétazini épi gouvèrnman malgash

23 zanvié, sanm Justin

Mézami néna inn-dé zour l’avé in drol sobatkoz dann radio fridom. In sobatkoz téi porte dsi lékspilssyon bann migran épi zot rokazaz dann Madagascar é téi domann bann zoditèr lo radio si zot lété pour sansa konte in déssizyon konmsa…

Pou kossa la anparl sa ? Pars néna in-dé somenn troi z’anvoiyé amérikin la kontak gouvèrnman malgash pou oir si zot soré dakor pou akèye bann migran konte in lanvlop finanssyèr. Tout suite kréol la panss gouvèrnman malgash in bon moné pou akèye bann migran.

I paré dopi trump lé prézidan néna plizyèr péi la tonb dakor avèk gouvèrnman Zétazini pou bann z’opérassion konmsa : i anparlbann péi konmLo Ghana, l’Ouganda, lo Rwanda, la Guiné ékwatoryal épi d’ote ankor… Pou lamérik sé in téknik pou éspils bann migran zot péi d’orizine i vé pa ropran azot.

Pou mwin mi oi sa bèl konm in né dann milyé in figuir konm in krime kont limanité dann déssèrtènn kondissyon lé pa intéréssan ditou. Pars si i konparbann kondission d’viv bann kondanés i oi déza zot kondission d’akèye sar pa lé méyèr k’néna. : i paré sé lanfèr dann bann prizon é la pa ditou bann prizon kat zétoil : sirpopilassion, movèz nouritir, mové soin, vyolanss épi toute sort shoz.

Alor mwin pèrsonèlman mi oi pa, si gouvèrnman malgash lé dakor, bann migran akéyi dann bon kondission : sar lanfèr pou zot avèk an pliss lo détournman d’larzan pars késtyon koripssion Madagaskar lé pa l’dèrnyé…A bien rogardé mi panss Zétazini i sava fane in pé partou lo bann pov moune abandoné é biensir bann nouvo viktime krime kont limanité.

A bon antandèr salu !

Justin

MadagascarRéfugiés

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus