BAOBAB continue de prendre forme
23 janvier, parFuture ligne de bus en site propre de Saint-Denis à Sainte-Suzanne
Apré soissante dizuit zané la départmantalizassion
10 zanvié, sanm
Mézami dann zoinal Témoignages, la parète zédi — sète yèr par l’fète — mwin la poz azot in drol késtyon. Kossa mwin téi i vé konète an pozan azot sak mwin l’apèl in drol késtyon. Pars, fransh vérité, pou in drol késtyon sé in drol késtyon mwin la poz azot sirtou pou konprann dann kèl kalité lékonomi ni lé soissante dizuite zané apré la loi d’ départmantalizassion.
Ni koné dopi lo diznèf mars 1946 La Rényon lé départman franssé, konm La Guyane, la Guadeloupe épi la Martinik ossi lé départman franssé.. Figuir azot, nou la zénèss bann zané Soissante, nou té i rèv oir noute péi dévlopé — sorte dann lo kolonyalism, pou anbèke dann in lékonomi dévlopé.
Sé pou sa l’ané 1959 noute parti kominiss la domann lotonomi pou La Rényon konm moiyin pou sorte dann lo kolonyalism é pou anbèke dann noute dévlopman ékonomik. Sirésèrtin, dann tan-la nou l’avé in rèv ké noute péi i dovien in péi dévlopé par son lékonomi. Mé sak nou téi éspèr la pa arivé.
Pou koi d’aprézot ? Mi panss sé pars noute lékonomi la vni in lékonomi néokolonyalist. Pétète sa sé kékshoz i di pa zot gran-shoz mé dann la réalité kossa la spassé dopi la loi d’départmantalizassion — dopi lo 19 mars 1946 ?
Ni pé dir noute lékonomi kapitalist lokal la pran lo fon, é lo kapitalism éstèryèr la pran la plass. Ni pé dir ossi lékonomi noute péi la transform larzan piblik an larzan privé. Ni pé dir ankor noute PIB la goumante an vitèss ziska trape pliss 23 milyar l’éro l’ané passé… Wala sirman sak ni apèl lo néokolonyalism é lé pa ni lo kapitalism konm ni lo kolonyalism.
Mézami wala la réponss mi done azot zordi pou in drol késtyon mwin la pozé. In réponss ki di bien ké noute péi lé pa in péi kapitalist, ni in péi avèk in lékonomi kolonyal, mé in péi avèk in sistèm ékonomik néo kolonyal.
A bon antandèr salu !
Justin
Future ligne de bus en site propre de Saint-Denis à Sainte-Suzanne
Mézami, zot i koné finalman bann marmaye lékol La Rényon la fé zot rantré partou é mèm dann Sintandré, landroi bonpé téi panss la rantré nora été (…)
In kozman pou la route
Rassemblement toujours plus large autour d’une idée du Parti communiste réunionnais
Désengagement du plus important pollueur historique de l’atmosphère de la lutte contre la crise climatique
Le monde change